Dalmacija je također izglasovala ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali je postotak onih koji su se izjasnili za manji nego u drugim dijelovima Hrvatske.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji 41,5 posto onih koji su izašli na birališta izjasnilo se protiv, za je bilo 58,5 posto građana, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 43 posto glasača bilo je protiv, 57 za. Split i Dubrovnik uklapaju se u prosjek svaki svoje županije.
Protiv Hrvatske u EU glasovala je Lumbarda na Korčuli, i to u postotku od 56 posto. U Župi Dubrovačkoj situacija je vrlo zanimljiva, omjer gotovo jednak. Protiv je 49,79 posto onih koji su izašli na referendum, za 49,39 posto, a nevažećih listića 0,82 posto.
Selca na Braču također su jedna od rijetkih općina koje su glasovale protiv. U vrlo tijesnom omjeru, kada se onima koji su zaokružili protiv (48,92 posto) pridruže nevažeći listići (1,34 posto) i ova je bračka općina rekla ne Europi. Ako postotke pretvorimo u stvarni broj glasova, Selca su imala pet glasova više protiv Europe nego onih koji su za ulazak u EU. Općina Prgomet u zaleđu Kaštela također je protiv (56 posto), kao i Primorski Dolac (51 posto).
Inače, u prosjeku, na otocima je manji postotak onih koji su glasovali za EU nego u Dalmatinskoj zagori, tradicionalno desnim sredinama. U Jelsi za EU bilo je 51 posto glasova, u Komiži 52, a u Sinju je 67 posto glasača zaokružilo „da“, a u Trilju 66 posto.
Pučišća, općina u kojoj glasuje ministar uprave Arsen Bauk, glasovala je također „usko“, 52 posto birača izjasnilo se za. Od većih dalmatinskih središta Solin je imao tek 51,5 posto za.
U Baškoj Vodi, odakle je podrijetlom predsjednik Ivo Josipović, 60 posto glasača bilo je za EU, a 40 posto je protiv. Kerumov Muć dao je 52 posto glasova za Europu. Općina Otok Mirka Norca, sa 65 posto zaokruženih pozitivnih odgovora, u postotku je više za EU nego Split
I Makarska se može pohvaliti sa 65 posto glasova za Europu. No, nisu uspjeli sustići općinu Okrug na Čiovu te susjednu općinu Gradac čijih je 70 posto glasača na referendumu bilo za EU.