Pobuna znanstvenika
Ocjene znanstvenih radova objavili na webu – pogreškom
Ministarstvo priznalo propust i objavilo novi popis projekata za financiranje.
Ministarstvo znanosti jučer je javno priznalo da je popis znanstvenih projekata za financiranje objavljen još u petak bio - objavljen pogreškom. Zamijenilo ga je drugim popisom u srijedu navečer te najavilo da će odgovorni za pogrešno objavljivanje biti kažnjeni.
Što se dogodilo da dokument objavljen na internetskoj stranici Ministarstva u petak predvečer, usred odmora, ipak donese određenu dinamiku u Ministarstvu?
Najkraće, novac. U petak je na internetskoj stranici MZOŠ-a objavljena vijest o tome da Ministarstvo nastavlja financiranje znanstvenih projekta. U prilogu su bila dva dokumenta: popis dvije tisuće projekata koje će Ministarstvo financirati ove godine te dokument s kriterijima i formulom na temelju koje je povjerenstvo Ministarstva znanstvene projekte ocjenjivalo, te ih razvrstalo u četiri kategorije.
Abeceda ocjena
U tekstu te obavijesti pisalo je da su projekti označeni s A oni s izvrsnim rezultatima, s B projekti s dobrim rezultatima, te su skupina C projekti s prosječnim rezultatima i određenim manjkavostima. Projekti iz skupine D u tablici i nisu našli mjesta, jer je za takvih 245 financiranje odbijeno. Projektima A i B zadržano je dosadašnje istraživanje, a skupini C produžilo se vrijeme provedbe te joj se smanjuje ili obustavlja daljnje financiranje. U toj istoj obavijesti rečeno je da će uskoro biti isplaćene dvije mjesečne rate.
Što znače “dvije mjesečne rate” saznali smo od samih znanstvenika: Ministarstvo od novca planiranog za ovu godinu nije isplatilo ni lipe za znanstvene projekte, a plan za ovu godinu donosi usred ljeta.
Od ponedjeljka smo shvatili da se među mnogim znanstvenicima gomila nezadovoljstvo. Ono je počelo sa suzama već u subotu kada su objavljeni dokumenti izvješeni u nekim ustanovama. Nastavilo se zbunjenošću i srdžbom.
Da bismo stekli što vjerniju sliku o tome što se događa, uputili smo poznatim znanstvenicima iz svog adresara dva anketna pitanja:
Je li vrednovanje MZOŠ-a objektivno i hoće li ti kriteriji unaprijediti znanost u Hrvatskoj? Dobili smo iznenađujućih četrdesetak odgovora, a odgovarali su nam i poznati stariji znanstvenici i mlađi, prirodoslovci i društvenjaci, domaći znanstvenici i poznati hrvatski znanstvenici u svijetu.
Noćna promjena na webu
Intonacija odgovora imala je dvije zajedničke crte: svi shvaćaju da je država u krizi, treba štedjeti i na to bi svi pristali, ali kriteriji ocjenjivanja uspješnosti potpuno su pogrešni!
Odgovori na ta dva pitanja, među kojima i neki vrlo opširni, stizali su i jučer.
U srijedu navečer, međutim, sve su obavijesti na internetskoj stranici MZOŠ-a obrisane, a kasno je objavljena nova obavijest i novi popis. Po novom odbačena su 244 projekta, a financiranje se nastavlja za njih 2054. Prije ugovorenim iznosima, piše u obavijesti, financirat će se 971 projekt. Među njima prevladavaju projekti s malim iznosima (do 30.000 kn) koje bi daljnje kresanje ugrozilo. Umanjeni su iznosi za 1083 projekta, među kojima su “projekti s vrhunskim rezultatima”, govori se u objašnjenju.
Objavljen je obilniji popis tih projekata nego onaj 23. srpnja, međutim, nema oznake koji je kako prošao!
Svatko od podnositelja projekta saznat će kako je sam prošao, ali ne i kako je njegov projekt odmjeren unutar struke. Na “pogrešnom” popisu najviše su stradale prirodne znanosti, fizika, kemija, biokemija, mikrobiologija i medicinske znanosti. Jučer je stiglo obrazloženje Ministarstva da je prvo objavljivanje bilo pogreška, da su objavljeni radni materijali te da je “abeceda ocjena” interni kriterij povjerenstva koji nije za objavljivanje.
Rektor Zagrebačkog sveučilišta dr. Aleksa Bjeliš jučer je od MZOŠ-a zatražio da povuče popis.
Mi smo pak od dijela anketiranih uspjeli dobiti odgovore o tome povlače li svoje odgovore u svjetlu objavljenih obrazloženja Ministarstva. Svi su rekli da je njihovo stajalište i dalje da je taj incident samo prelio čašu u sustavu koji je loš.
Objavljena radna inačica, odgovorni su kažnjeni
Administrativno-financijskim vrednovanjem znanstvenih projekata ugovorenih u 2007. Ministarstvo je značajno smanjilo financijsku potporu projektima koji nisu ispunili znanstvenu zadaću ili su proračunski novac nepropisno koristili. Od ukupno 2298 ugovorenih znanstvenih projekata, za njih 245 financiranje nije produženo isključivo zato što nisu poštovane odredbe ugovora, zbog nemogućnosti daljnje provedbe ili ispodprosječnih znanstvenih rezultata. Pri objavi rezultata na webu Ministarstva došlo je do tehničke pogreške; umjesto službenih i usklađenih informacija o kriterijima i rezultatima vrednovanja, 23. srpnja objavljene su radne verzije stručnih povjerenstava.
Stoga su, radi objektivnog informiranja znanstvene zajednice, 28. srpnja objavljeni ispravni materijali. Osoba odgovorna za pogrešku je kažnjena. Na institute i sveučilišta poslane su odluke o nastavku financiranja do kraja 2010. godine. Novi Zakon o znanosti u listopadu uvest će novi sustav financiranja, stoji u priopćenju Ministarstva.
Uz takvu praksu, kako smo zatvorili poglavlje pregovora s EU?
Dr. Igor Štagljar, biokemičar, Sveučilište Toronto: Samo sam se nasmijao nakon što sam na webu MZOŠ-a pročitao da je odluka “na temelju vrednovanja stručnog povjerenstva po znanstvenim područjima”: prikraćeni kolege spadaju u pet posto hrvatskih znanstvenika koji mogu objavljivati radove u izvrsnim časopisima. Poruka koju šalje MZOŠ dugoročno je pogubna!
Dr. Dimitri Krainc, Harvard Medical School, Boston: U Hrvatskoj se broje radovi bez obzira na njihovu važnost, a rad zapravo treba ocjenjivati prema kvaliteti doprinosa u istraživanju i kvaliteti časopisa u kojima se radovi objavljuju. Zašto se ne koristimo svjetskim iskustvima?
Dr. Tome Antičić, eksperimentalni fizičar, IRB: Većina od 20 najboljih hrvatskih radova ocijenjena je najgore po kriteriju MZOŠ-a.
Projekt koji dobije dva milijuna eura u oštroj europskoj konkurenciji ne mogu ignorirati domaći ocjenjivači. S takvim domaćim “preporukama” sve ćemo teže konkurirati za potpore izvana.
Dr. Siniša Volarević, profesor molekularne medicine, Rijeka: Vrlo važan Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, koja će istraživanja financirati, donesen je gotovo u tajnosti.






















