Kada se MMF posljednji put izjašnjavao o stanju u Hrvatskoj, njihova je glavna poruka Vladi bila da stane s povećanjem poreza i poradi na rashodima, konkretno smanji zaposlenost i plaće u javnom sektoru, sreže subvencije te revidira mirovinski i zdravstveni sustav. Ocjenu su temeljili na činjenici da je porezno opterećenje u Hrvatskoj veće nego u zemljama u okruženju, pa se porezi ne smiju povećati jer će zemlja izgubiti na konkurentnosti. Sličan stav dijele domaći ekonomisti, pa i Hrvatska narodna banka, koji su Vladi sugerirali da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za 20-30 tisuća te sreže plaće pa i mirovine, jer se mora smanjiti daljnje zaduživanje države.
Komisija se pribojava
Prva semestralna ocjena Europske komisije za Hrvatsku donijela je lagani odmak od takvog stava, budući da Komisija vjeruje da se može naći prostor za daljnju prilagodbu javnih financija i na poreznoj strani. Kao argument, uzeli su usporedbu prosječnog poreznog opterećenja u EU, koje je veće od hrvatskog, a na njega su utjecali, primjerice, visoki porezi na nekretnine u zapadnim državama, a zacijelo i bolja naplata te niži udio sive ekonomije nego što ga ima Hrvatska.
– Nije dobro uspoređivati nas s Njemačkom ili Švedskom jer nismo na njihovom stupnju razvoja. Hrvatsku treba staviti u korelaciju sa zemljama sličnih fiskalnih kapaciteta. Čudim se takvoj ocjeni jer implicira da se prilagodba treba koncentrirati na poreznu stranu proračuna, što nije dobra preporuka. Bolje je da se konsolidacija provede na rashodnoj strani proračuna i nastavku uvođenje poreznog reda – komentira analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić.
Europska se komisija pribojava da bi rezanje rashoda moglo ugroziti gospodarski rast (no ostavljaju mogućnost preispitivanja troškova za socijalnu zaštitu i mirovine), zbog čega sugeriraju Milanovićevoj vladi da pritisne na sivu ekonomiju te eventualno razliku namakne povećanjem porezne osnovice. Preporuke su sročene kao da ih je pisao hrvatski ministar financija Slavko Linić, koji je ovaj tjedan smijenio vrh Porezne uprave zbog sumnje u pronevjeru, a naknadna su objašnjenja pokazala da nisu bili dovoljno efikasni u naplati poreza te su dužnicima gledali kroz prste više nego što je poželjno.
Visok porez, malo novca
Rezultat uvođenja fiskalnih veza, po kojima su prihodi ugostitelja 30 do 40 posto viši nego što su bili lani, donekle potkrepljuju stav Europske komisije da porezne utaje i siva ekonomiju uzimaju znatan dio poreznog kolača. Njihova se procjena kreće od 25 posto pa i do 40 posto BDP-a.
– Europsku komisiju vjerojatno zbunjuje što imamo relativno visoke stope poreza, a prikupimo malo novca, što ih navodi na pretpostavku da imamo velik udio sive ekonomije i poreznih utaja te da puno novca prolazi sa strane – komentira Danijel Nestić. Hrvatska, primjerice, ima jednu od najvećih stopa PDV-a u Europi, a visoko je porezno opterećenje i plaća iznad 8 tisuća kuna neto.
>> 'Trebate li novac, dignite poreze, manji su nego u Europskoj uniji!'
