Što biste rekli na to da Vlada u jednom danu smanji broj nezaposlenih za više od polovice? Recimo da to učini tako što bi omogućila poslodavcima da zapošljavaju ljude privremeno i plaćaju ih oko 1100 kuna, jednu petinu prosječne hrvatske plaće. Vlada bi tako zaposlenu osobu oslobodila plaćanja poreza i doprinosa. Okej, ti bi ljudi bili slabo plaćeni, ali recimo da se to i ne zove posao, nego mini posao.
Kad bi Vlada donijela takvu odluku, kako biste to nazvali: prijevarom, umjetnim smanjenjem broja nezaposlenih, izrabljivanjem? U Njemačkoj, međutim, to nazivaju uspjehom. Cijela Europa gleda na Njemačku kao uzoritu zemlju koja je dosegla visoku zaposlenost. Nezaposlenost im je najniža u posljednjih 20 godina.
Mini plaća za mini posao
Ali bolji pogled u strukturu zaposlenosti u Njemačkoj otkriva da su mini poslovi s vrlo niskim plaćama rasli i otvarali se triput brže nego prava radna mjesta. Od 41,5 milijuna zaposlenih Nijemaca, 7,3 milijuna ima mini poslove. Od toga 2,3 milijuna radi mini poslove uz posao, a za ostalih 5 milijuna ljudi mini posao je jedini koji imaju. Ideja o mini poslovima zamišljena je kao ulaz na tržište rada za mlade ljude ili kao dodatni izvor zarade. Ali s vremenom su mini poslovi postali zamka u koju milijuni ljudi ulaze i ostaju dugo vremena, potplaćeni i bez mogućnosti za napredak.
Sustav mini poslova koriste turističke, trgovačke i mnoge druge kompanije, a u tom sustavu radnici mogu zaraditi do 400 eura mjesečno. Kad 5 milijuna Nijemaca prevedete na hrvatske okvire, dobijete 187 tisuća Hrvata (više od polovice od broja nezaposlenih, kojih je sada 302.249). A 400 eura u Njemačkoj je otprilike petina prosječne plaće. Prevedeno na hrvatske prilike, to bi bilo oko 1100 kuna. Njemačka, za razliku od Hrvatske i mnogih drugih zemalja, nema propisan zakonski minimalac. Problem eksplozije mini poslova uočila je i Europska komisija, koja je objavila ekonomske preporuke za svih 27 zemalja članica EU. U izvješću o Njemačkoj Komisija piše: “Ekstenzivno zapošljavanje na mini poslove vodi k tome da ljudi imaju mala mirovinska prava.”
Kasnije u mirovinu
Jedna od preporuka Europske komisije Njemačkoj jest da stvori uvjete da plaće radnika rastu sukladno produktivnosti. Preporuke za sve zemlje članice Europska komisija daje jednom godišnje u proceduri koja bi se mogla opisati kao “ekonomski monitoring”. Po novim pravilima, Bruxelles ima ne samo pravo preporučiti nekoj zemlji kako da sredi svoje financije nego ima i pravo nadzora.
I Hrvatska će, čim postane punopravna članica sljedeće godine, osjetiti istinu sadržanu u izvješćima iz “ekonomskog monitoringa”. Kao lijek protiv velike nezaposlenosti mladih Komisija predlaže reforme kojima će se omogućiti lakše zapošljavanje vježbenika. Gotovo svim zemljama koje gube na konkurentnosti Komisija preporučuje prebacivanje poreznog tereta na imovinu i na zagađivače okoliša. Od Francuske do Austrije, od Italije do Mađarske, Komisija preporučuje zemljama da provedu reforme koje će prisiliti starije ljude da kasnije odlaze u mirovinu.
Ja to nisam ni rekao da je u Njemackoj sve bajno.