Nakon što je početkom godine Njemačka odlučila iskoristiti pravo odgode potpunog otvaranja svog tržišta rada hrvatskim radnicima na najmanje dvije godine, isto je učinila i Nizozemska. Tamošnja je vlada objavila da će hrvatski radnici najmanje dvije godine nakon ulaska u EU i dalje trebati dozvolu za rad. Nizozemska vlada taj potez objašnjava stanjem na tržištu rada, odnosno povećanjem broja nezaposlenih.
Inače, i prije se nagađalo da će države – njih 14 – iste one koje su postavile barijeru rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju 2007., najvjerojatnije uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj (uz iznimku Švedske i Finske). S prijelaznim razdobljima za hrvatske radnike, a ona najdulje mogu trajati sedam godina (uobičajena formula glasi 2 + 3 + 2 godine), računalo se još tijekom pregovora.
Uz krizu koja je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja, nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, mnoge države shvaćaju kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata – onako kako su se odnosile pri prošlim proširenjima, tako će i sada. No, za razliku od Rumunjske i Bugarske, mogu se čuti komentari, hrvatska radna snaga nije \"prijetnja\" njihovim tržištima rada jer je broj potencijalnih emigranata malen.
Države koje neće nametnuti ograničavanja zasad su Finska, Litva, Letonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska, dok su nam iz Portugala odgovorili kako će obaviti tehničku procjenu posljedica otvaranja tržišta rada hrvatskoj radnoj snazi. Prema preliminarnim podacima, sve upućuje na to da ograničenja neće biti.
A obećanja? Obećanje ludom radovanje. Druga faza će biti ograničenja za proizbode iz Hrvatske.