Mediji koje kontroliraju Murdoch i Berlusconni ili pak neprofitni mediji poput lokalnih radio stanica širom Europe i Baltičkog centra za istraživačko novinarstvo dvije su suprotstavljene vizije novinarstva i šire gledano europskog medijskog prostora. Koja će odnijeti prevagu?
Na jednoj strani su tabloidizacija i korporativni skandali prisluškivanja, na drugoj mediji kao javno dobro, prostor za debatu o bitnim društvenim pitanjima, istraživači koji vlade i korporacije pozivaju na odgovornost i prate njihovu transparentnost. No s komercijalizacijom medija i recentnom krizom medijske industrije, mediji sve više gube ove svoje javne funkcije te postaju oruđa u službi bilo političkih moćnika, bilo oglašivača.
Primjeri iz različitih dijelova svijeta pokazuju da profitno orijentirani mediji tendiraju nedostatku javnog interesa te da snažna međuovisnost države, tržišta i medija ozbiljno potkopava sposobnost medija da budu čuvari demokracije. Javni mediji poput BBC-ja ponovno postaju vjerodostojno mjesto informiranja i debate, dok takozvani treći sektor-neprofitni mediji sve više dobijaju na važnosti. Zbog svoje usmjerenosti na javni interes, društvena pitanja te često na lokalnu zajednicu, neprofitni mediji otkrivaju teme i događaje koji prolaze ispod radara komercijalnih medija.
Države članice Europske unije prepoznaju u svojim zakonodavstvima, ali i u praksi različite alternative komercijalnim medijima. Tako francuski community radio sektor ima registrirano preko 600 radio stanica – neprofitnih medija u kojima zajednica upravlja i participira u programu, dok je u Hrvatskoj, usporedbe radi, registrirana samo nekolicina. Die Tageszeitung ili popularno zvani TAZ njemačke su dnevne novine koje u doslovnom smislu posjeduje kooperativa sastavljena od njegovih čitatelja, a upravljanje je prepušteno zaposlenicima. Njihov glavni fokus su od osnutka do danas recentna politička i društvena pitanja poput nejednakosti i ekološke krize. Baltički centar za istraživačko novinarstvo Re:Baltica, smješten u Rigi, neprofitna je organizacija koja se fokusira na prekogranična istraživanja korupcije i transparentnosti viših struktura moći - sudstva, policije, političkih stranaka i drugih javnih insitucija. Nedavni izvještaj Latvijskog parlamenta potvrdio je ranija otkrića Re:Baltice u istraživanju malverzacija u bankarskom sektoru.
Pritisak na medije koji proizvode politički i društveno važne vijesti je globalan, ali ima posebno ozbiljne implikacije na mlade demokracije u centralnoj i istočnoj Europi, prema izvještaju Freedom House. Od Mađarske do Ukrajine primjećen je val cenzure i pokušaja da se mediji stave pod političku kontrolu. Zbog toga su sve glasniji zahtijevi za usklađivanjem nacionalnih regulativa kako bi se zaštitila sloboda, nevisnost i pluralizam medija širom Europe. U području neprofitnih medija djeluje krovna europska zagovaračka organizacija trećeg sektora Community Media Forum Europe (CMFE) čiji je predstavnik gostovao i u Hrvatskoj. Osim djelovanja na nacionalnim i regionalnim razinama, organizacija zastupa interese community medija u Bruxellesu, gdje vodi brigu da se prilikom stvaranja medijskih politika i zakona uzmu u obzir uloga i potrebe community medija.
Dok se ostatak svijeta oslanja na neprofitne medije kao luku spasa za novinarstvo, Hrvatska ima mogućnost učiti iz iskustava država s razvijenim neprofitnim medijskim sektorom poput Francuske ili Nizozemske te prilagoditi svoju medijsku politiku kako bi ona prepoznala postojeće i pogurala razvoj novih neprofitnih medijskih inicijativa. Na tom tragu, predstavnici neprofitnih medija u Hrvatskoj traže ne samo prepoznavanje već i bolju regulaciju i konsolidiraniju financijsku podršku.
