Iako su tradicionalni prijamni ispiti uvođenjem državne mature otišli u povijest, neki fakulteti, inzistiranjem na polaganju testova dodatnih sposobnosti, i dalje zarađuju na upisima. I kada te testove zahtijevaju akademije, Kineziološki fakultet ili Arhitektura, to je razumljivo. Ali zbog čega na testu logičkog zaključivanja inzistira Pravni fakultet u Zagrebu, a na testu inteligencije zagrebački Filozofski fakultet?
Dobili najviše prijava
Stvari postaju jasnije kada se zna da su upravo ta dva fakulteta dobila najviše prijava za upis i da svoje testove sposobnosti naplaćuju koliko su naplaćivali i prijamne ispite. Pa će tako zagrebački Filozofski fakultet, ako na test inteligencije iziđe svih 7885 prijavljenih, zaraditi gotovo dva milijuna kuna. Pravni fakultet sa svojih 5238 prijavljenih zaraditi će oko milijun kuna, a Hrvatski studiji "skromnih" 800-tinjak tisuća kuna.
Još je čudnije što takve testove nema ni jedan drugi filozofski ili pravni fakultet u državi.
– To je nepotrebno opterećenje i za kandidata, ali i za fakultet te dodatni trošak. Ja sam za namjeru Pravnog i Filozofskog fakulteta da uvede takve testove doznao prekasno i više nije bilo vremena za reakciju. No zato ću zatražiti da se od takve ideje odustane za iduću godinu– kaže Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora. Da je test logike na Pravnom fakultetu nelogičan kao i test intelektualnih sposobnosti na Filozofskom fakultetu smatra i Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci.
– Na fakultete se upisuju oni koji polože maturu. A da bi se položila državna matura treba se koristiti i logikom i intelektualnim sposobnostima. Osim toga, zašto trošiti vrijeme na te testove, njihovu izradu, organizaciju ispita...? Zašto uopće trošiti novac na to? – pita se Lučin. Očekivano, dekani prozvanih fakulteta ne slažu se s ovakvim mišljenjem. Brane svoje testove i, kako kažu, mišljenje struke.
– Testiranja se obavljaju radi provjere posebnih sposobnosti potrebnih za ovakav studij, a fakultet mora odgovarati za sve one koji ulaze u sustav visoke naobrazbe – kaže Željko Potočnjak, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Nema tu zarade!
Na odgovornost i struku pozvao se i Damir Boras, dekan zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. A osim što se Potočnjak i Boras slažu da im spomenuti testovi trebaju, obojica tvrde i da na njima neće zaraditi ni lipe. Jer će, objašnjavaju, novac koji dobiju od studenata koji ih budu polagali otići na čišćenje dvorana, grijanje, papire, profesore koji sastavljaju pitanja... Može se jedino zaključiti kako je pravo čudo što se više ljudi ne bavi izradom testova.
Prijemni ispiti su bili i ostali jedino objektivno mjerilo za upis na pojedini fakultet. Opće je poznato kakve lijene i neodgovorne osobe rade u prosvjeti, ocjena nikako ne može biti mjerilo znanja učenika, kao i ova lakrdija sa državnom maturom i težinom pitanja .