Osim diplomatskih predstavništava, Crvenog križa, vjerskih objekata, zgrada kulturnih i javnih dobara, te još nekoliko iznimaka, nitko drugi neće biti pošteđen plaćanja poreza na nekretnine.
Mrtva zemljišta
Tako će i država za svoja zemljišta i neiskorištene nekretnine plaćati porez po maksimalnoj stopi od 1,5 posto, a novac će ubirati gradovi i općine na čijem se teritoriju nekretnine nalaze. Ali, porez će plaćati i gradovi i njihova javna poduzeća za stanove, poslovne prostore ili zgrade koje nisu u funkciji, baš kao i za neiskorištena građevinska zemljišta. Tako će, primjerice, Zagrebački holding morati platiti milijunske poreze za svoja “mrtva” zemljišta poput parcele Gredelj ili 100.000 metara četvornih zemljišta bivše mesne industrije Zagrepčanka. Poštede neće biti ni za koga pa ni za banke.
>>Od 1. travnja iduće godine počinje primjena novog zakona
Tako barem tvrdi ministar financija Slavko Linić, kojeg smo pitali što će biti s bankama i građevinskim tvrtkama koje imaju na tisuće neprodanih stanova.
– Za sve stanove koji nisu u funkciji banke i tvrtke morat će platiti porez na nekretnine po stopi od 1,5 posto. Ako ne žele plaćati porez, neka te stanove prodaju ili ih daju u najam – kategoričan je Slavko Linić. Upravo je banke i građevinare ubrojio među najveće “štetočine”.
– Najveća je šteta od stanova koji su sagrađeni, a još uvijek prazni. To je kao da uopće nisu ni bili građeni. Država je oštećena jer su graditelji odbijali pretporez kada su te stanove gradili, a državi nisu platili PDV jer stanove nisu prodali. Gradovi su uložili u infrastrukturu, u gradnju cesta, vodovoda, plinovoda... a oni bez odgovornosti stanove drže praznima – rekao je Linić.
>>Na zagrebačkom tržištu cijene novogradnje kao u lipnju 2006.
Porez na nekretnine morat će plaćati svi gospodarstvenici i poduzetnici bez obzira čime se bave. Kao i građanima, Porezna uprava će im omogućiti olakšice. Tako će se porezna osnovica umanjiti 80 posto za nekretnine koje se koriste za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Tvrtke koje se bave građevinarstvom, prijevozom, skladištenjem i ugostiteljstvom imat će poreznu olakšicu od 60 posto. Jednaku olakšicu imat će i tvrtke koje posluju u prostoru koji unajmljuju. Svi koji se bave trgovinom plaćat će porez na nekretnine s poreznom olakšicom od 40 posto, a za sve ostale djelatnosti olakšica će iznositi samo 20 posto. Ako im prostori nisu u funkciji, gospodarstvenici će plaćati porez od 1,5 posto. Poljoprivredna zemljišta nisu uključena u ovaj zakon, a ministar financija kaže da će model oporezivanja poljoprivrednih površina regulirati posebnim zakonom.
Prema ocjenama mnogih, najveći problem novog zakona bit će kako na pošten način utvrditi poreznu osnovicu, odnosno fiskalnu vrijednost stanova, poslovnih i gospodarskih zgrada, građevinskih zemljišta...
Prekratko za procjenu
Naime, kako će Porezna uprava imati vrlo kratko vrijeme za procjenu vrijednosti nekretnina, fiskalnu vrijednost Porezna će odrediti metodom masovne procjene. Koristit će, kažu, uprosječene tržišne cijene koje već imaju u poreznoj evidenciji. Procjena fiskalne vrijednosti radit će se svakih pet godina, a iznimno po zahtjevu lokalne vlasti svake tri godine.
>>Za stan od 100.000 eura platit ćete porez od 390 do 945 kn
Opet crkva pošteđena?! A ništa, osnovat neku novu religiju, i stan ili kuću pripisat toj vjeri/religiji i riješio si se poreza.