S početkom ove školske godine na otoku Braču krenula je akcija preveniranja debljine među školskom djecom. Iako su mediteranska područja, kada je riječ o debljini odraslih i djece, dosad bila u boljem položaju od ostatka zemlje, Bračane je ove godine šokirao podatak da im je čak 20 posto djece debelo ili pretilo. Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, postotak debelih školaraca na Braču daleko je veći od prosjeka županije, ali i otoka Hvara i Korčule. Enigmu zašto je to tako, budući da su im prehrambene navike i tjelesne aktivnosti vrlo slične, tek treba riješiti. No, dok se to ne odgonetne, u čemu će svoj doprinos dati i istraživanje Instituta za antropologiju koje je u tijeku, Bračani su krenuli u rješavanje štetnih navika svoje djece.
– Organizirat ćemo predavanja i radionice na kojima ćemo ih poučiti kako pripremiti zdrav doručak ako ga nose od kuće ili što kupiti u trgovini. Djeca na Braču jedu uglavnom svoje povrće, koriste maslinovo ulje, jede se riba, ali problem je što u jednoj ulici jedno dijete ima tri obitelji kod kojih može jesti, roditelje, baku i djedove, tetke i slično. Sigurno jedan dio njih u tijeku dana jede kod svih i izabere ono što mu se sviđa. Zato mislim da treba razgovarati i s bakama – u polušali kaže nutricionistkinja i dijetetičarka Olja Martinić koja će idućih šest mjeseci voditi projekt prevencije debljine bračke djece.
Brzorastući trend debljanja
Problem debele i pretile djece desetljećima muči razvijeni svijet, a posljednjih godina na listi problematičnih našla se i Hrvatska u kojoj, prema posljednjim istraživanjima, 26,4 posto djece školske dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 11,2 posto je pretilo. Prije samo desetak godina povećanu tjelesnu masu imalo je 10,5 posto djece, a njih 3,8 posto bilo je pretilo. U posljednjih tridesetak godina prvašići su se udebljali 2,5 kilograma. To govori o brzorastućem trendu debljanja, zbog čega se Hrvatska svrstala na sedmo mjesto u Europi po stopi djece s prevelikom tjelesnom težinom.
– Poseban je problem u velikim sredinama gdje se javlja sindrom odgoja djece po modelu kućnih ljubimaca u kojem djeca nemaju dovoljno slobode da sama idu van i igraju se. U većini slučajeva takve njihove aktivnosti traju kratko i pod nadzorom su roditelja koji to skrate koliko mogu – objašnjava Josip Burušić s Instituta “Ivo Pilar”. Osim nepravilne prehrane i sjedilačkog načina života, na debljanje, kaže Olja Martinić, može utjecati i ekspresija gena, a je li se ona pojavila kod bračke djece, pokazat će istraživanje Instituta za antropologiju.
Na Braču svakom uglu imate pekaru koja prodaje najgora i najnezdravija peciva. I to je to.