Dramatično povećanje nezaposlenosti i pogoršavanje stanja u gospodarstvu odrazilo se i na poziciju banaka. Udio loših kredita preskočio je 13 posto te se utrostručio od početka krize! Tvrtke su prestale vraćati svati svaki peti, a građani svaki dvanaesti kredit.
>> Sve više nenaplativih kredita
292 milijarde kredita
Postotak nenaplaćenih kredita već se približava najnižoj stopi adekvatnosti kapitala, to jest najnižoj rezervi koje banke moraju imati na računima kao jamstvo stabilnosti. Banke u Hrvatskoj smatraju se stabilnima jer im je adekvatnost kapitala prosječnih 20 posto, no do lipnja ove godine udio loših kredita lošiji je, na primjer, nego u Sloveniji, za koju se vjeruje da će tražiti novac za sanaciju svojih banaka.
– Stanje u gospodarstvu prenosi se u bankarski sustav pa je takav razvoj događaja logičan. I iz vlastitog, a ne samo iz tuđeg iskustva naučili smo da bankarski i financijski sustav ne može biti dobar ako stvari u realnom sektoru nisu dobre – komentira ekonomist Ljubo Jurčić, koji očekuje novo pogoršanje, kao da sadašnjih 39 milijardi kuna nenaplaćenih kredita (od 292 milijarde, koliko ih je plasirano svim sektorima) nije golem teret i za dužnike i za banke.
– U prvom valu krize banke su odobravale reprograme i ulazile u druge aranžmane s dužnicima nadajući se da će za godinu ili dvije doći do poboljšanja. Vrijeme reprograma istječe, a promjena nabolje nema. Sad će na naplatu doći i taj reprogramirani dug, što će u kombinaciji s porastom nezaposlenosti dodatno povećati probleme – ističe Ljubo Jurčić.
Sudeći prema podacima HNB-a, brojne su tvrtke već na koljenima, 23 posto ih više ne ispunjava svoje obveze, a posustaje i stanovništvo koje ne vraća 9 posto uzetih kredita. Posebno su pogođeni građani zaduženi u švicarskim francima, gdje ih je 8 posto prestalo otplaćivati rate kredita za stan. Uzmu li im banke stanove, neće ih moći prodati po cijeni po kojoj su kupljeni pa će izgubiti i banke i dužnici.
Novčana masa mala
– Svemu tome nije kraj. Gospodarstvo je iz razdoblja recesije ušlo u depresiju, a kako se budu pogoršavale makroekonomske prilike, tako će rasti i udjeli loših kredita. Daljnji skok bit će i brži prema zakonitostima depresijske spirale – komentira profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović, koji se boji da će problemi s otplatama kredita prerasti u sistemski rizik ako se ništa ne promijeni u ekonomskoj i monetarnoj politici. – To je gotovo nerješiva situacija za banke jer fiskalna i monetarna politika idu u smjeru dodatnog stezanja i pogoršanja likvidnosti. Iz razgovora s ljudima iz banaka dolazi se do zaključka da je stanje lošije nego što se prikazuje jer postoje brojni reprogrami, a i bez njih stanje se može nazvati dramatičnim – kaže Lovrinović.
Podaci bez komentara
Inače, opsežne podatke o višegodišnjem kretanju loših kredita prema sektorima i valutama HNB je objavio na svojim stranicama bez popratnih komentara. Lovrinović smatra da odgovornost za stanje u zemlji leži i na monetarnoj politici jer su tijekom krize smanjili novčanu masu za 6 milijardi kuna.
– To što na računima banaka ima 4 ili 5 milijardi kuna nije opravdanje za smanjenje novčane mase – dodaje Lovrinović.
Lakomi lopovi,bankari, lakomi ljudi. Recite mi kome će banka odobriti kredit a da nije vidjela da isti ima hipoteku u dvostrukoj ili trostrukoj vrijednosti kredita.Dakle, ne možemo svi sve imati! Nečega se netko mora odreći da bi nešto imao. Ovakoo svi hože sve, nemožeeee samo raditi i pomalo se dizati!