Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
redatelj

Lordan Zafranović

Zafranović
Foto: arhiva
1/2
01.12.2016.
u 00:00

Poznati redatelj. Bio je proglašen međunarodnim majstorom amaterskog filma. 2011. je završio dokumentarnu TV seriju “Tito – Posljednji svjedoci testamenta”.

Lordan Zafranović rođen je 11. veljače 1944. godine u Maslinici na otoku Šolti kao drugi od tri sina od pomorca Ivana Zafranovića, pomorca  iz Šibenika i majke Marije s otoka Šolte.

Prve godine života proveo je s majkom i bratom Zdenkom u izbjegličkom kampu  Ell Shat. Andrija, mlađi brat,  rođen je 1947. kad se obitelj vratila u Split gdje je Lordan pohađao osnovnu i pomorsku školu.

Kao 16-godišnjak počinje snimati amaterske  filmove u splitskom kino klubu. Do svoje 22 godine snimio je 25 kratkih filmova, od kojih su neki čak i nagrađeni: Nedjelja , Dnevnik , Priča , Arija , Dah , Koncert , Noć i poslije noći noć, Portreti - U prolazu.

Zafranović
1/2
  

1966.  Zafranović je proglašen međunarodnim majstorom amaterskog filma. Nakon Pomorske škole, upisao je studij književnosti i likovne umjetnosti na Visokoj pedagoškoj akademiji u Splitu. Potom je otišao u Prag studirati režiju na tamošnjoj Filmskoj akademiji, u klasi Elmara Klosa. Diplomirao je 1971. Godine. Češkoj fazi pripada igrani film “Lacrimosa” (Osveta je moja).

Do 1989. snimio je više od 20 kratkih igranih filmova. Prvi dugometražni igrani film snimio je još kao student – “Nedjelja” (1969.), potom “Kronika jednog zločina” (1973.) koji je nagrađen u Chicagu. Za film “Muke po Mati” (1975.) s temom iz dalmatinskog radničkog života, nagrađen je u Puli nagradom kritike. Povremeno je režirao i na televiziji, za TV Beograd i TV Zagreb.

Kontroverznu  “Okupaciju u 26 slika”, snimio je 1978. kao prvi film u  “ratnoj trilogiji”, koju su činili još i “Pad Italije” (1981.) i “Večernja zvona” (1986.).
“Okupacija” je dobila Veliku zlatnu arenu u Puli,  a u njemu se prvi put pojavljuju kasnije poznati glumci Frano Lasić, Tanja Bošković i Ena Begović. Kako su i druga dva filma iz “ratne trilogije” bili dobitnici Zlatnih arena u Puli, Zafranović je postao miljenik režima.

Režirao je i intimnu dramu “Ujed anđela” (1984.), te film “Haloa - Praznik kurvi” (1988.). Radio je i dokumentarce “Krv i pepeo Jasenovca” (1985.). Početkom agresije na RH, nije ustao protiv velikosrpske politike. Pobjegao je u Pariz gdje je živio od 1991. do kraja 1994. , s tim da je 1992. živio i radio u Beču. Godine 1994., u jeku srpske agresije, dovršio je film Zalazak stoljeća/Testamen , snimljen povodom suđenju Andriji Artukoviću. Poslije pariza živi u Pragu, do 2005. , gdje je radio i kao predavač na Filmskoj akademiji.

Od 2005. godine  ponovo živi i radi u Zagrebu, a 2011. je završio dokumentarnu TV seriju “Tito – Posljednji svjedoci testamenta”. Naime, kad se 2000. Vratio u Hrvatsku, Zafranović je sreo Ninoslava Pavića, suvlasnika EPH, koji mu je dao ideju da snima dokumentarac o Titu.

„Jednog dana sa sreo Ninu Pavića, koji je tada već bio medijski magnat u zemlji, i koji mi je rekao da je negdje čitao da su Amerikanci zainteresirani za veliku seriju o Titu, a da za glavne uloge konkuriraju Robert de Niro i Sylvester Stallone. I onda me pitao da li bi ja radio dokumentarni film o Titu, tako je to počelo“, govorio je Zafranović. No, Pavić je iz nepoznatih razloga napustio zajednički projekt, ali je HTV poslije platio produkciju i film je stigao do montaže.

„E, tada su“, govorio je Zafranović, „nastali problemi sa gospođom Šuvar koja je htjela da izbaci neke briljantne iskaze u seriji, dosta initimističke, ali isto tako jako važne za Tita, čitavu tu epohu, a i za gledaoce... Tu smo se rastali i do danas traju naši sudski užasi“.  Nakon što je konačno prikazan na HTV-u, Zafranovićev film nije polučio ni približan uspjeh kao Vrdoljakov „Tito“. U medijima je Zafranović više puta izjavljivao da se u Hrvatskoj osjeća nelagodno ali se, prema vlastitom priznanju, „najbolje osjećao u vrijeme Sanadera“. 

-Kada se danas spomene moje ime u Zagrebu, svi kažu: Pusti, to je neki izdajnik! A baš suprotno, mislim da sam osvijetlio tom hrvatskom narodu bar jedan mali dio obraza! – izjavljivao je Zafranović.

Lordan Zafranović iz prvog braka ima sina Ivana, slikara koji živi u Bruxsellesu. U 63. Godini,  u drugom je braku s Gordanom,  dobio je blizance, sina Lava Lordana i kćerku Loredanu. - Super je osjećaj ponovno dobiti djecu sa 62 godine, pa još k tome blizance – rekao je Zafranović.  

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije