Rukopisni original proglasa iz 1863. u kojem je predsjednik SAD-a Abraham Lincoln jasno i glasno rekao da su od tog trenutka svi ljudi slobodni i da u Sjedinjenim Američkim Državama ropstva više nema čuva se u nacionalnom arhivu SAD-a. No Lincoln je svojeručno potpisao 48 tiskanih kopija tog proglasa koje su prodavane u dobrotvorne svrhe da se namakne novac za liječenje ranjenih vojnika Unije. Oko polovica tih potpisanih kopija još postoji, 14 se čuva u javnim ustanovama, a desetak ih je u privatnim rukama. Robert F. Kennedy svoju je kopiju kupio kod Sothebyja početkom 1964. za 9500 dolara, a njegova udovica Ethel taj dokument, koji je godinama visio na zidu Kennedyjeve kuće u McLeanu u Virginiji, također preko Sothebyja ponudit će na dražbi 10. prosinca. Očekuje se da će postići cijenu od oko milijun i pol dolara.

Kennedy, koji je bio ministar pravosuđa u vladi svoga starijeg brata Johna i od 1964. do 1968. senator države New York, bio je jedan od najistaknutijih boraca za građanska prava u šezdesetima, ključan za pretvaranje de facto slobode proglašene prije sto godina u stvarnu jednakost pred zakonom. Na proslavi stogodišnjice potpisivanja tog dokumenta, za predsjedničkog mandata njegova brata Johna F. Kennedyja, Robert je u Bijeloj kući održao govor o značaju proglasa o emancipaciji:

- Imali smo brojne govore u proteklih stotinu godina o jednakosti. Djela, a ne riječi, ono su što nam je sad potrebno... Moramo učiniti više jer narodi koji su slobodni, koji žele biti slobodni, od nas traže vodstvo, ne samo snagom oružja, nego i snagom uvjerenja.

Povjesničar s Princetona Evan Thomas ističe da je primjerak Lincolnova proglasa Robertu Kennedyju bio velika inspiracija u borbi za jednaka prava:

- On je provodio i zahtijevao građanska prava kao što nitko prije u uredu ministra pravosuđa nije. Išao je dolje na Jug i vidio nepravdu, bio je odlučan da to ispravi. U njemu je bilo Lincolnova duha.

No, nakon što je njegov brat predsjednik ubijen 1963. u Dallasu, i Bobby Kennedy doživio je istu sudbinu; netom što je na skupu Demokratske stranke 1968. u losangeleskom hotelu Ambasador proglašen stranačkim kandidatom za predsjednika, palestinski atentator ubio ga je u kuhinji hotela u znak prosvjeda zbog američke podrške Izraelu. A da na izborima te burne godine nije pobijedio Richard Nixon, nego Robert Kennedy koji je i prazne riječi od prije sto godina bio spreman provesti u djelo, tko zna kakvim bi tijekom krenula američka, i svjetska, povijest...