Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 191
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
S križem za Isusom

Molili za povratak u Posavinu: Još ima nade, ne trgujmo...

Velika Brusnica (1)
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
1/9
24.08.2012.
u 21:38

Po povratku u pastoralni centar svetu je misu predvodio derventski župnik Filip Maršić, a vjernici su simbolično upalili svijeće i položili ih kraj Gospina kipa

"Dani molitve i nade", naziv je trodnevnog obilježavanja 20. godišnjice izgnanstva Hrvata iz Bosanske Posavine koje je u organizaciji svećenika Derventskog dekanata večeras započelo križnim putem u Velikoj Brusnici. Unatoč velikoj vrućini, tristotinjak vjernika iz svih petnaest župa derventske i bosanskobrodske općine okupilo se kod velikog betonskog zvonika u novome župnom pastoralnom centru.

Odatle su krenuli prema ruševinama brusničke crkve, koja simbolizira kalvariju Hrvata ovog kraja. Pod geslom "S križem za Isusom", predstavnici svih župa nosili su velike križeve te zastave s ispisanim nazivima župa, zastajući na svakoj od 14 postaja kako bi pročitali tekstove posvećene stradanju njihovih gradova i sela. - Ovdje sam kako bih zajedno s drugim vjernicima i svećenicima iz cijele Posavine molio za povratak. Nadam se da će ova manifestacija donijeti nove riječi ohrabrenja i nadu u svjetliju budućnost, jer to je ono što nam je svima potrebno – rekao je Ivo Mijić, hodočasnik iz župe Presvetog Srca Isusovog iz Novog Sela.

Po povratku u pastoralni centar svetu je misu predvodio derventski župnik Filip Maršić, a vjernici su simbolično upalili svijeće i položili ih kraj Gospina kipa, vodeći se kršćanskim načelom da ni u najtežim trenucima ne treba proklinjati tamu nego upaliti svjetlo. Dekan Derventskog dekanata i brusnički župnik vlč. Marko Hrskanović rekao je kako je normalno da svećenici propovijedaju nadu, ali smisao ovoga križnog puta bila je da pokažu svojim vjernicima kako njihova nada nije tek propovijedanje u prazno, nego ima svoju opravdanost i utemeljenost. - Osobno taj smisao temeljim na činjenici da mnoge mogućnosti za povratak nisu iskorištene. Nikada nije napravljen ozbiljan plan povratka, niti su ljudima date neke smjernice kako se treba ponašati. Uvijek su bili prepušteni sami sebi i normalno da se u takvim okolnostima svatko snalazio kako je znao i umio. Dakle, mi vjerujemo da mogućnosti postoje, samo ih treba iskoristiti – rekao je Hrskanović.

Po završetku svete mise izgnanim je župljanima pročitano zajedničko pismo svih svećenika Derventskog dekanata. Uz podsjećanje na tužnu istinu da od prijeratnih 48.481 danas na tom prostoru žive samo 1072 katolika, u pismu se ističe njihova vjera da još uvijek ima smisla moliti, nadati se i stvarati mogućnost za povratak i novi život na prostorima Bosanske Posavine. - Zavičaj nije blato ni bezvrijedna prašina, on ima svoju dušu i srce. On je poput stare majke, koju djeca sve više vole i paze što je starija. Ne ostavljajmo je samu, ne prepuštajmo je drugome, ne trgujmo i ne prodajimo majku – grudu svoju – ističe se u pismu.

Komentara 78

MA
marras85
10:33 25.08.2012.

5.08.2012. u 10:09h Bjelobrk je napisao/la: Što se puškom uzme puškom se i vraća. XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX Samo naprijed Puske u ruke i naprijed a ja cu za vama akd bude povlacenje ja cu biti pred vama. Jednom ste me zahebali drugi put nema sanse.

Avatar El Indio
El Indio
10:34 25.08.2012.

muslimansko - Hrvatskim "sukobima"*

Avatar El Indio
El Indio
10:32 25.08.2012.

25.08.2012. u 10:19h marras85 je napisao/la: ------------------------------------------------------------------------------------ E pa ima, Zemun je 1920. imao 70% Hrvata, danas 5% i to se pola izjasnjavaju Jugoslovenima, ciji je grad fucka mi se, rat 90. godina nije ga dohvatio a do 5% Hrvatskog stanovnistva nije doslo u tih par godina. A proces Hrvatskog stanovnistva u Posavini smanio se uz pomoc rata. I ne brkaj Posavinu sa domovinskom ratu. Posavski Hrvati sa Bosnjacima i u muslimansko - Hrvatskim su bili zajedno. Tako da teoriju da bi se Posavina prikljucila Hrvatskoj zaboravi

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije