Tvrdnjom da ne može naći radnike, vlasnik Agrokora Ivica Todorić iznova je potaknuo raspravu o hrvatskom tržištu rada koje se, neovisno o političkim dramama, konačno obrće u korist zaposlenih. Hotelijeri i ugostitelji već su se početkom proljeća počeli žaliti da ne mogu naći dovoljno radnika, slično kao i industrije koje tradicionalno imaju problema s deficitarnim zanimanjima.
Krivi kriteriji za napredovanje
U tri dana broj nezaposlenih u evidenciji državne burze smanjio se za tri tisuće i ovim bi se tempom već do jeseni mogao kretati oko 200 tisuća. Čim se broj nezaposlenih spusti do te brojke – koja godinama slovi kao prirodna stopa nezaposlenosti u zemlji – upalit će se mnogi alarmi. Ljudi biraju, očekuju bolje uvjete i neće raditi za male plaće. Više od 120 tisuća nezaposlenih godinama je bez posla, kvalificirani su na papiru, no stvarno su im vještine znatno smanjenje. Sanja Crnković-Pozaić, doktorica ekonomije koja godinama proučava tržište rada, a neko vrijeme bila je i čelna osoba Zavoda za zapošljavanje, kaže da se problem nedostatka radne snage neće riješiti dok se ne stvorimo sustav obrazovanja koji će nuditi kvalitetne dokvalifikacije. Daleko od očiju javnosti kod nas je ustrojen i Hrvatski kvalifikacijski okvir (HOK), nude se i standardi za programe koji odgovaraju potrebama tržišta rada, no izvršna se vlast ne uključuje u te procese. Što je još tužnije, Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva Europskih socijalnih fondova, a umjesto da se ulaže u edukaciju ljudi mi odustajemo i od pokrenute obrazovne reforme te tržište rada prepuštamo stihiji. Ima istine i u tome da mlađe generacije odbijaju raditi mnoge poslove koji se nude, što njihovim roditeljima ne bi palo na pamet.
– Studentima viših godina postavila sam pitanje koji bi bio vaš posao iz snova i dobila sam nezrele izjave koje se svode na to da bi radili što manje za što veću plaću. Sustav vrijednosti toliko je promijenjen pa proizlazi da marljivo rade samo oni koji su blesavi jer se ionako napreduje prema drugim kriterijima. Nije ni čudo da u takvoj situaciji najbolji odlaze – komentirala je profesorica Dubravka Miljković, diplomirana pedagoginja i psihologinja.
Uvrijeđeni studenti
Problem bi kod mlade generacije mogao stvoriti i odgoj djece koji se zadnjih desetljeća temeljio na poticanju samopouzdanja bez pokrića.
– Danas se studenti uvrijede kad od njih tražite da nešto pročitaju. Amerikanci su prvi počeli s takvim odgojem. Tko nije usvojio disciplinu tijekom odrastanja i obrazovanja, ne snalazi se u okruženju koje ne misli o njemu da je divan i krasan bez obzira na uspjeh – ističe Miljković.
poštovana prof. živim u njemačkoj i moja su djeca studenti . iste bi odgovore od većine njihovih prijatelja dobili i ovdje . hrvatska mladost nije losija od njemačke , francuske ...ine ... oni odlaze jer to mogu , jer susu obrazovani , govore jezike i drugdje budu adekvatno plaćeni .. hrvatska je zemlja koja ima slične uvjete kao afričke zemlje ili kina - tu se ljudi kao todoric mogu obogatiti u roku od 10 godina i to na razinu koju obiteljska tvrtka u njemačkoj ni za 150 godina ne postigne ...