Ulazak u schengenski prostor i eurozonu ključni su strateški koraci za Hrvatsku, koji su vrlo pozitivno djelovali i na turizam. Ti su procesi snažno repozicionirali Hrvatsku, a za ostvarenje takvih ciljeva preduvjet je politička stabilnost jer ako ste politički nestabilni i stalno prijete novi izbori, drugi će izbjegavati s vama pokretati međunarodne kapitalne procese, kazao je u Opatiji premijer Andrej Plenković na konferenciji "Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni".
Premijer je kazao i da je turizam izuzetno bitan za ekonomiju i financijsku snagu zemlje te da je "vrlo jasno definiran i u razvojnoj strategiji kao jedan od ključnih ciljeva u okviru održivosti, otpornosti i inovacija".
VEZANI ČLANCI:
– Od 2016. hrvatski BDP porastao je za 20 milijardi eura, zaposlenost je na najvišoj, a nezaposlenost na najnižoj razini do sada, stopa prosječne razvijenosti snažno raste, vrlo se dobro apsorbiraju bespovratni iznosi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u proteklom smo desetljeću osigurali uglavnom bespovratna sredstva u iznosu jednog godišnjeg državnog proračuna – riječi su premijera.
Inače, čak 81 posto hrvatskih gostiju stiže iz schengenskog prostora, a 59 posto iz eurozone, dok je od početka godine turistički promet otamo povećan četiri posto.
VEZANI ČLANCI:
– Od lipnja do rujna ostvaruje se 80 posto turističkog prometa, a to stvara izrazitu sezonalnost i vodi u masovnost. Mijenjaju se stare gradske jezgre i pretvaraju u apartmanska naselja. Kako bi se odgovorilo na te izazove, novim Zakonom o turizmu nakon stihijskog se razvoja snažno okrećemo održivosti. Pratit će se učinak na održivost nizom alata, svaka će destinacija moći vidjeti što ima od resursa i koje su joj razvojne prilike – kazala je ministrica turizma Nikolina Brnjac predstavljajući novi zakon koji bi početkom iduće godine trebao stupiti na snagu i za koji je od struke u Opatiji dobila nepodijeljenu podršku.
Iznimno je, kaže, ponosna što će se u njenu mandatu "prvi put i među prvima na svijetu osigurati zakonski okvir za upravljanje turizmom u smjeru održivosti i na temelju podataka". Otkrila je i da je broj gostiju i noćenja od početka godine na razini rekordne 2019. i da je sada svaki dan u zemlji više od milijun turista.
VIDEO Nije vam ovo Balaton: Mađari autom zapeli na šljunčanoj plaži na Viru
Stihijski turizam se razvio za vrijeme Plenkovića, a vrhunac doživio za vrijeme ministrice Brnjac. Da se bavila teretnim željezničkim prometom, što je i studirala, sigurno bi bilo manje štete. Naprosto bespravna gradnja, ogroman broj novih, niz "legalizacija" i betoniranje obale, poljoprivednog i šumskog zemljišta pa čak i vrtova, sve to će dovesti do mikroklimatskih promjena i bujičnih poplava. A krah hrvatske poljoprivrede i demografska katastrofa samo su dodatna posljedice nestručnog vođenja države.