– Čak jedna trećina proizvedene hrane te polovica voća i povrća završi kao otpad, što je velik financijski i etički problem, ali mnogi ne znaju koliki je to problem za okoliš. To ne znači samo problem zbrinjavanja tog otpada već i to da smo za svu neiskorištenu hranu uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, vodu, zemlju, gnojiva, ali i gorivo iz transporta. To je velik pritisak na okoliš koji treba ostati na raspolaganju i budućim generacijama. Zato moramo početi od nas samih, a upravo je i cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša i usmjeravanja k održivom razvoju“ – izjavio je ministar Zmajlović povodom Svjetskog dana zaštite okoliša čija je ovogodišnja tema „Misli – jedi – očuvaj“, odnosno problematika velike količine neiskorištene i bačene hrane.
Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Kroz obilježavanje Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost, ali i vlastitu snagu da postanu predvodnici promjena u cilju održiva razvoja.
Umiru od gladi
Svake godine 1,3 milijarde tona hrane završi kao otpad, što je jednako ukupnoj količini hrane proizvedenoj u subsaharskoj Africi. U isto vrijeme, jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi.
Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o utjecaju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane, odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.
Donošenje smislenih odluka pri kupnji hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova. Također, planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže k smanjenju stvaranja otpada od hrane.
>>Gladnih sve više, a skladišta Caritasa sve praznija
