Svi članovi Savjeta za praćenje provedbe strategije razvoja pravosuđa imaju visok stupanj konsenzusa o potrebama reformi u pravosuđu i u najvećem dijelu suglasnost oko toga u kom smjeru te reforme trebaju ići, izvijestio je novinare nakon sjednice ministar pravosuđa Ante Šprlje, predsjednik Savjeta. Na sjednici je umjesto Arsena Bauka, predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe nazočio saborski zastupnik Stipe Petrina, poznat po osebujnim kritikama pravosuđa, ali okružen i čelnicima pravosudnih institucija koje je prošli četvrtak prozivao, Petrina je izgleda bio "milo dijete".
- Gospodin Petrina je bio konstruktivan, nije bilo ekscesa ili tako nešto - novinarima je rekao ministar Šprlje uzgredno kazavši kako je sudbena vlast pod velikim medijskim nadzorom i kritikom, ništa manje od zakonodavne i izvršne vlasti, što se može svakodnevno vidjeti čim se otvore novine ili portali.
Na Savjetu su iznijeti podaci iz prethodnog razdoblja, ocijenjena dosadašnja provedba strategije, te je postavljen plan i vremenski okviri za sljedeće razdoblje. Ići će se u zakonske izmjene većine temeljnih zakona, iako smo bili svjedoci prečestih izmjena pa su izmjene nepopularne ali potrebno je propise prilagoditi stvarnim potrebama pravosudnog sustava, obrazložio je ministar.
- Hitno će se ići s izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću radi povećanja mobilnosti sudaca te radi stvaranja mogućnosti za učinkovitiju raspodjelu predmeta po sudovima. Ide se i u izmjene Zakona o parničnom, Zakona o kaznenom postupku, djelomično i Ovršnog zakona, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o javnom bilježništvu, kreiranje Zakona o državnoodvjetničkom vijeću... Sve su to promjene potrebne za stvaranje modernijeg, bržeg i učinkovitijeg pravosuđa. Bez toga neće moći. Već su pozvana sva pravosudna tijela da imenuju svoje predstavnike u radne skupine za izmjenu zakona – rekao je ministar.
Prekovremeni rad kao ideja Mosta, odnosno bolje reći dodatni rad, precizirao je Šprlje, razmatran je u okviru proračunskih mogućnosti, koje su dosta smanjene, pa će se s tim ići minimalno, na Visokom trgovačkom sudu i nekim županijskim sudovima, ovisno o rezultatima analize na kojoj se radi. Ministar zbog toga nije zabrinut jer je to bila samo jedna od mjera, ne najnužnija, i stoga to neće utjecati na cilj koji se želi postići. Problem stalnog povećanja revizijskih predmeta na Vrhovnom sudu riješit će stručnjaci koji će raditi na izmjenama parničnih odredbi. Kroz sve te izmjene propisa poradit će se i na tomu da država kao najbrojnija stranka u sudskim postupcima više ne bude teret već generator dobrog društva.
Ministar je potvrdio da je proračun Ministarstva pravosuđa "donekle rezan", tako da će ove godine biti 2,168 milijardi kuna (lani je bio 2,4 milijarde) s tim da tu ne ulaze sredstva EU, fondova i iz drugih prihoda. Priprema se i novi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći tako da će građanima skromnijih mogućnosti na jednostavniji način dobiti besplatan pristup pravdi. A to da je pravda sve pristupačnija bogatima, ministar tumači da je stvar percepcije jer se o njihovim postupcima češće piše. Ali, neće se s druge strane dopustiti bezrazložno parničenje.
- Samo prošle godine imali smo milijun i 290 tisuća predmeta, što govori o stanju društva i našeg razmišljanja o pravdi. To govori da se mi kao narod volimo pojavljivati u sudskim predmetima ili da nismo dovoljno dorasli s drugom stranom u postupku postizati nagodbu. Razmatramo i kako pristojbe utječu na sudske postupke jer ako su jako jeftine puno lakše će se upustiti u bezrazložno parničenje samo kako bi razvlačili postupak. Kad ih povećate ipak će razmisliti treba li ići u parničenje ili ne. Radit ćemo i na poticanju izvansudskog rješavanja sporova što, na žalost, nije na onoj razini na kojoj bi trebalo biti kao u zapadnim razvijenim demokracijama. Iako imamo jako kvalitetan zakonski okvir ali očito u svijesti građana i poslovnih subjekata još nije razvijena svijest da su nagodbe bolji, kvalitetniji i brži način rješavanja sporova – istakao je ministar.
Odustalo se i od ideje Mosta o spajanju DSV-a i Državnoodvjetničkog vijeća jer za to nema političkog konsenzusa bez kojeg se ne može ići u izmjene Ustava koje bi za tu promjenu bile potrebne. Ali utjecat će se na brzinu imenovanja i premještanja sudaca unutar pravosudnog sustava. - To je krucijalna stvar jer nam se pojavljuje priličan višak prekršajnih sudaca, a imamo opterećene općinske, trgovačke i upravne sudove – rekao je Šprlje.
Sporni natječaj za suca Visokog upravnog suda, za kojim nema stvarne potrebe, ministar je rekao kako se tu nje radilo o namještenom natječaju kako se pisalo, već ga je DSV raspisao temeljem neizmijenjenog "starog" plana zapošljavanja sudaca, kad je bila potreba za dodatnim sucima, koje danas više nema. Kako taj sud ne bi dobio suca koji im nije potreban, ministru je predsjednik DSV-a rekao kako će taj natječaj biti poništen. Ministar je potvrdio i kako će biti predloženo rješenje da sve što se događalo u pretvorbi i privatizaciji bude podložno kaznenom progonu unatoč tomu što je to prema aktualnom rješenju u Ustavu vremenski ograničeno.
Inače, uz predsjednika Savjeta, ministra pravosuđa Ante Šprlje, članovi su: predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, potpredsjednik Vlade Božo Petrov, Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk, predsjednik Državnog sudbenog vijeća Željko Šarić, predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća Dražen Jelinić, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Lucija Popov, zamjenica ministrica pravosuđa Barica Novosel, te njegovi pomoćnici Maja Grubišin, Renata Duka, Vedrana Šimundža Nikolić i Ivan Crnčec, Maja Berberić kao predstavnica tajnica Ministarstva pravosuđa i ravnateljica Pravosudne akademija Andrea Posavec Franić.
>>'Petrina je osebujan lik, ako ima saznanja o korupciji, obavezan ih je prijaviti'
>>Udruga hrvatskih sudaca zgrožena istupom Stipe Petrine
Ovaj Šprljin "savjet" je u klasičnom sukobu interesa. Npr. u tom savjetu predsjednik odvjetničke komore štitit će isključivo interese odvjetnika itd., nigdje nijednog dekana ili profesora prava, također u tom savjetu nema uglednih stranih ili domaćih pravnih stručnjaka...