e-zdravstvo
Milinovićev projekt: Ukidaju se recepti i uputnice na papiru
Danas kreće u puni pogon, a ministar zdravstva Darko Milinović u Gospiću će javnosti predstaviti projekt “zdravstva bez papira” te promovirati e-recept.
Oko 100.000 stanovnika Međimurske i 60.000 stanovnika Ličko-senjske županije prvi u Hrvatskoj osjetit će u svakodnevnom životu prednosti elektroničkog recepta. Testiranje sustava u koji je umreženo, ugrubo, stotinjak ordinacija iz primarne zaštite sa svim ljekarnama u tim dvjema županijama počelo je 19. travnja. Danas kreće u puni pogon, a ministar zdravstva Darko Milinović u Gospiću će javnosti predstaviti projekt “zdravstva bez papira” te promovirati e-recept. U ovoj fazi papirnati recept zamijenit će e-recept, čime sustav u kojemu izabrani liječnik prepisuje lijek na papirnati recept s kojim pacijent odlazi u ljekarnu po svoj lijek, ostaje iza nas.
– Umjesto toga liječnik upisuje recept u računalo, u informatički sustav, koji u obliku poruke stiže u centralni server HZZO-a i tu ostaje pohranjen do podizanja lijeka. Pacijent odlazi u koju god ljekarnu želi, ljekarnik upisuje pacijentove podatke iz zdravstvene iskaznice u računalo i tako sasvim jednostavno nalazi lijek koji mora izdati pacijentu – objašnjava direktor HZZO-a Tihomir Strizrep te izdvaja primjer:
– Kronični pacijenti u ordinaciju najčešće dolaze kako bi dobili recepte za svoju redovitu terapiju. Zbog toga u ordinaciju više neće morati dolaziti. Bit će dovoljno da nazovu svoga doktora koji će napisati e-recept, a pacijent po lijek odlazi izravno u ljekarnu.
Dr. Strizrep napominje da je projekt e-recept krenuo baš u dvije spomenute županije kao eksperimentalni program, jer je ondje najmanje stanovnika pa je i najednostavnije ispitati i ispraviti eventualne pogreške i “dječje bolesti”.
Lakše do specijalista
Program za e-recept u sljedećem će se koraku proširiti na e-uputnicu, i to, u početku, samo za laboratorij u primarnoj zaštiti, u domu zdravlja. Liječnik sada piše uputnicu za vađenje krvi s kojom pacijent odlazi u laboratorij, kasnije se vraća po nalaz, a potom opet treba k liječniku. Po novome, i uputnica i nalaz kolaju elektroničkim putem pa će pacijent nakon vađenja krvi nalaz dobiti kod svoga liječnika. Život će pacijentima posebno pojednostavniti elektroničko naručivanje za specijalističke pretrage i preglede. Rijetki su oni koji ne znaju što se sve mora proći i koliko vremena izgubiti da bi se, primjerice, s uputnicom za CT došlo do upisa za termin. Nazivanje bolnica i potraga za najbržim terminom, a pacijent mora sve učiniti sam.
U “zdravstvu bez papira”, liječnik ili medicinska sestra u primarnoj zaštiti elektroničkim putem naručuju pacijenta. S primarnom će biti povezane sve ambulante u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti koje imaju ugovor s HZZO-om. Njihova je obveza da u elektronički sustav “ubace” slobodne termine za preglede i pretrage u svim bolnicama koje će obiteljski liječnik vidjeti u svom računalu te će “klikom” pacijenta naručiti za prvi mogući termin na željenu pretragu. Pacijent dobiva papirnatu potvrdu s datumom, vremenom i mjestom za pretragu.
– Do kraja ove godine u cijeloj će Hrvatskoj krenuti e-recept, e-naručivanje te – elekronički karton. U općoj medicini e-karton postoji već gotovo dvije godine. Novost je da će e-karton sa zdravstvenim podacima pacijenata biti na centralnom serveru HZZO-a pa će biti dostupni i bolničkim specijalistima, što će podići kvalitetu zdravstvene zaštite – objašnjava Strizrep. Često se događa da pacijent ode specijalistu i ne zna precizno objasniti, recimo, kakve sve lijekove uzima ili koje je pretrage obavio. Zato se mnoge pretrage nepotrebno ponavljaju.
Osobni podaci zaštićeni
E-karton bit će posve dostupan specijalistu, ali i liječniku u hitnoj medicini na terenu. Ljekarniku će jedini dostupan podatak biti e-recept, izabrani doktor imat će naravno pravo uvida u sve zdravstvene podatke svojih pacijenata, a inženjer u laboratoriju moći će vidjeti samo e-uputnicu. Vodilo se, dakle, računa i o zaštiti osobnih podataka.
Dio informatičke mreže je i HZJZ gdje se prikuplja i obrađuje zdravstvena statistika. Sada se to čini na papiru, zbog čega zdravstveni pokazatelji ne mogu biti posve aktualni, a kada novi sustav proradi, HZJZ će podatke o zdravlju i bolestima nacije dobivati u stvarnom vremenu.
Eurohealth consumer Index je naš informatički zdravstveni sustav lani, i to kada smo imali razrađenu samo mrežu u općoj medicini, ocijenio trećim mjestom u Europi, iza Danske i Nizozemske.
Siguran sam da ćemo ove godine, nakon potpune primjene, dobiti još bolje mjesto.
A kada projekt e-zdravstva do kraja godine posve zaokružimo, bit ćemo među prvima u svijetu s potpunom zdravstvenom informatičkom mrežom.
ali stvarno mi se gade ovi plaćeni komentatori dole mislim i računalo bi generiralo bolje i uvjerljivije postove od njih......
„U OGULINSKOJ bolnici jutros se dogodio incident kad je teško bolesnom pacijentu odbijen prijevoz na kemoterapiju u Zagreb jer na njegovu nalogu nije bio ispisan datum. Prema pisanju Ogulin-infoa, jutros oko 8 sati 56-godišnjak iz Ogulina, pacijent Opće bolnice Ogulin, s dijagnosticiranim karcinomom debelog crijeva trebao je kolima hitne pomoći biti prevezen u Kliničku bolnicu Sestre milosrdnice, zbog odlaska na liječenje kemoterapijama.Međutim, dok je čekao prijevoz, pacijentu je djelatnik bolnice rekao kako ne može biti prevezen jer nema svu potrebnu dokumentaciju, odnosno nalog.“, piše jedan portal.
„Pacijentova supruga izrazila je svoje ogorčenje činjenicom da su dva vozila ogulinske bolnice otišla poluprazna za Zagreb, a njezin teško bolesni suprug na kemoterapiju će putovati vlakom.Zlata Poljak, ravnateljica Doma zdravlja Ogulin objasnila je da nalog nije bio pravilno popunjen što je dužnost obiteljskog liječnika te zbog toga pacijent nije mogao biti prevezen službenim vozilom. Ostaje nejasno kako je nepravilno ispunjen nalog mogao biti zaprimljen u Domu zdravlja i tada njegova neispravna popunjenost nije nikome smetala.“
























Znam, divno je imati najsuvremenije metode u sustavu zdravstva, no ja bih radije trošenje novca iskoristio za opremanje svih onih rodilišta, kojima je nedavno uskraćeno poslovanje, a e-zdravstvo bih primjenio malo kasnije, kada se preostali 80% dio stanovništva educira u informatici.
Poradi čega težiti za nečim, da budemo među prvima, a istovremeno izostavljati ono što cio svijet ima od svojega iskona ?