I “teškim” pacijentima – a to je od 10 do 15 posto neplodnih parova – treba pomoći da dobiju dijete, stav je stručnjaka koji se bave medicinskom oplodnjom, a koji je ušao i u službene zaključke s Kongresa o medicinskoj oplodnji s Plitvica.

Ministru zdravstva Darku Milinoviću struka preporučuje da se u nekih medicinskih indikacija neplodnim parovima omogući zamrzavanje zametaka, jer im šanse za potomstvom bitno ograničava odredba o oplodnji samo triju jajnih stanica.

Pravo na zamrzavanje i čuvanje zametaka ili, kako kažu, povlašten status, moraju imati žene sa 40 i više godina, koje uz zamrzavanje triju jajnih stanica imaju minimalne mogućnosti začeća, tek od 3 do 4 posto.

Među izuzetke, smatra struka, treba uvrstiti i muškarce koji pate od ozbiljnih problema s plodnošću. Dio njih ima vrlo malo kvalitetnih spermija za oplodnju, a u nekih se muškaraca spermiji za oplodnju moraju vaditi iz testisa. Zamrzavanje zametaka treba omogućiti i ženama u kojih se dobiva mali broj jajnih stanica te parovima koji su opterećeni brojnim neuspjesima in vitro fertilizacije.

Rješenje slično talijanskom
Prema sadašnjem zakonu, izuzeci kojima je omogućeno zamrzavanje zametaka odnose se na onkološke bolesnike, žene i muškarce pred kojima je liječenje koje oštećuje funkciju spolnih stanica.

Dakle, žene koje imaju partnera, ili obrnuto, prije liječenja smiju čuvati zametke kako bi im se poslije omogućila reprodukcija. Među izuzecima su i žene koje su zbog trenutačna zdravstvenog stanja u riziku pa im se svježi embriotransfer ne smije obaviti. Ginekolog je tada dužan obavijestiti nacionalno povjerenstvo da će se zameci zamrznuti za budući prijenos jer su trenutačne okolnosti nepovoljne.

Liječnici ističu da se na isti način, a bez intervencije u zakon, bolji način liječenja neplodnosti treba omogućiti i spomenutim skupinama. Ovakvo rješenje, nakon intervencije Vrhovnog suda, ima i Italija.

Otvoriti banke donacija
Među smjernicama i preporukama plitvičkoga kongresa piše također da na temelju svih dosadašnjih spoznaja metoda zamrzavanja jajnih stanica, tzv. vitrifikacija ne nosi povišen rizik kongenitalnih abnormalnosti jajnih stanica.

Liječnici koji se bave “umjetnom oplodnjom” trebali bi obvezno zamrzavati jajne stanice u barem 50 posto pacijentica, a prije nego ponovno krenu u svježi embriotransfer trebali bi koristiti krio embriotransfer u 30 posto slučajeva. Među zaključcima ističu i to da hitno treba organizirati banke donacija muških i ženskih spolnih stanica.

– Rezultati in vitro fertilizacije u Hrvatskoj nakon donošenja zakona nisu lošiji nego prije. U dva usporedna razdoblja, prije i poslije zakona, utvrđen je podjednak uspjeh IVF-a iz svježeg embriotransfera. Iako je “poslije zakona” obavljeno 182 ili 8 posto manje svježih embriotransfera, jer centar u “Vuku Vrhovcu” u rujnu i prosincu nije radio, centar u KB Sveti Duh radio je umanjeno zbog rekonstrukcije, a i mnogi IVF centri morali su se prilagođavati novom zakonu – komentar je prof. Velimira Šimunića, predsjednika Kongresa.