Premijerov govor umiven je prikaz postojećeg stanja u državi uz pokušaj da se odgovornost za probleme podijeli s prethodnom vlašću ili smjesti u kontekst globalne krize. Tako je u prvi plan gurnuo podatke koji upućuju na poboljšanje financijske discipline, a potpuno je ignorirao ključne prigovore da je država bila i ostala skupa, neracionalno organizirana, birokratizirana. Najslabiji dio premijerova govora vezan je uz buduće poteze pa tako na pragu sljedeće kalendarske godine javnost još ne zna koji će biti ključni potezi Milanovićeve vlade u 2014., kako će uravnotežiti državnu potrošnju i na čemu će temeljiti oporavak zemlje koja se pet godina bori s recesijom i depresijom. Uvođenje reda, konsolidacija, restrukturiranje i reforme otrcane su fraze ako iza njih ne stoje točno definirane mjere s ciljem koji se želi postići, rokovima i odgovornim osobama koje su zadužene za njihovo provođenje.
1. Gotovo bih se usudio reći da smo uspjeli tekuće rashode uskladiti s prihodima, ali ne uspijevamo prihodima pokriti kreditne obaveze. To će biti jedan od prioritetnih poslova u budućem razdoblju.
Ta premijerova tvrdnja podsjeća na vic o seljaku koji je gotovo naučio magare da gladuje i taman kad mu se činilo da je uspio, magare je nakon mjesec dana krepalo. Tako i Milanović naivno kaže da mu je gotovo uspjelo tekuću potrošnju krpati iz tekućih prihoda, samo da nema dugova koje treba vraćati. U tome i jest problem Vlade, ali još više prethodnih vlada, što su za svog mandata trošile, a drugima ostavile da te dugove vraćaju.
2. Kad smo formirali Vladu, zatekli smo 51 milijardu kuna poreznih dugovanja. Otprilike polovica te goleme svote odnosila se na dugove aktivnih poreznih obveznika, dok je druga polovica svrstana u teško naplative dugove. Različitim metodama – od javnog objavljivanja liste poreznih dužnika do mogućnosti reprogramiranja i obročne otplate poreznog duga – dosad je Porezna uprava od dužnika naplatila oko pola milijarde kuna. Odobreni zahtjevi za reprogramiranje poreznih dugova iznose oko tri milijarde kuna za tvrtke te nešto manje od tri milijarde kuna za građane.
Odnekud je trebalo početi i podvući crtu, a uvođenje reda jedan je od sustavnijih poteza Vlade. Deseci milijardi kuna duga sigurno nikada neće biti naplaćeni jer su dužnici godinama bili u dosluhu s vlašću ili su im to propisi omogućavali pa su koristili priliku dok god ih se puštalo. I danas stižu vijesti iz porezne uprave o okružnici po kojoj će krenuti blokada računa za sve koji imaju više od 2000 kuna poreznog duga. Ni tome se načelno ne bi imalo što prigovoriti da s druge strane nije obrtnik koji nikad nikome nije ostalo dužan, ali jesu njemu, obitelj koja je ostala bez prihoda... Time što je dopustila velikima i utjecajnima da gomilaju dugove, država je ostala bez mogućnosti da balansira u odnosu prema malima. Zar je sad vrijeme da se naplaćuje 3000 kuna kazne za stare osobne iskaznice ili 2000 nekome tko jedan dan prekorači rok plaćanja?
3. Ministarstvo uprave dovršilo je izradu Registra birača. To je baza naše demokracije, njezin temeljni dokument koji u sređenom i zakonitom obliku nismo imali više od dvadeset godina. Taj posao nije dovršen, Zakon o prebivalištu otvorio je mogućnost terenske provjere prebivališta. Već na izborima za Europski parlament Hrvatska je imala gotovo 800.000 birača manje nego na proteklim parlamentarnim izborima.
Da se nakon dvije godine vlasti premijer pohvalio s barem 80 općina manje nego što ih je zatekao, mogao bi reći da je napravio jednu dobru stvar za državu. Manje birača na biračkim popisima donijet će više reda u demokratskom procesu, ali i biračima bi bilo puno bolje da je Vlada provela reformu lokalne uprave i broj županija, gradova i općina svela na razumnu mjeru, kako financijski tako i organizacijski. Jedna je to od tema o kojima bi političke stranke morale postići konsenzus jer svaka na svoj način participiraju u obnašanju vlasti i zidanju troškova i birokratiziranosti.
4. Ministarstvo branitelja objavilo je Registar branitelja u elektroničkom obliku. Radi se o multifunkcionalnoj platformi koja je pomogla u rješavanju statusnih pitanja te u transparentnosti pri dodjeli stanova i stipendija.
Javni su registri postali trodnevna zabava za medije i znatiželjnike, i ako je to bila svrha njihova objavljivanja, onda ona nije postignuta. Službeni podaci kažu da je nakon objave podneseno samo tridesetak prijava protiv lažnih branitelja, a ostalih pola milijuna zacijelo su pravi. Opet se pokazalo da nije kvaka u javnosti ili tajnosti lista nego u sustavu, političarima i politikama koji su omogućili da se statusna prava kao što je braniteljsko pravo kupuju, prodaju i naštimavaju, čime se derogiraju izvorni nositelji prava a država stvara dugoročne financijske obaveze.
5. Kad su u pitanju manjak u proračunu i javni dug, nepobitno je da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita, pitanje je hoćemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili ćemo čekati Komisiju. Naše je opredjeljenje da idemo s paketom mjera koje se intenzivno pripremaju proteklih mjeseci i koje će biti načelno predstavljene u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike.
Kakve će to mjere pripremiti trebali bismo znati već u četvrtak ako Vlada ovaj tjedan prihvati dugo odgađane Smjernice. Sudeći prema govoru, ne treba očekivati ozbiljniji zaokret u politici, a šteta je što je premijer propustio priliku da javnost ozbiljnije upozori na stvarno stanje nacije i zatraži podršku za buduće poteze, kako od građana tako i od parlamenta. Najgore će za naciju biti bude li čekao Europsku komisiju da mu, slično kao i slovenskoj premijerki, nacrta što joj je činiti.
6. U prvih šest mjeseci u javnom je sektoru realizirano četiri i pol milijarde kuna investicija, što je porast za 30% u odnosu na prošlu godinu. Koordinacija za javne investicije posvećena je rješavanju problema i prepreka za realizaciju projekata od približno 22 milijarde kuna.
Rast temeljen na državnim investicijama trebao je biti okosnica Vladine politike u prve dvije godine mandata, a pokazalo se da se oba puta radilo o pucnju u prazno. Nažalost, tako bi moglo biti i treći put jer sve nezavisne procjene upućuju na to da bi najbolje što nas čeka u idućoj godini mogla biti stagnacija, bez oporavka koji bi doveo do povećanja proizvodnje i stvaranja novih radnih mjesta.
7. Radnici u privatnim tvrtkama suočeni su s neusporedivo težim udarima na svoja prava. Ne želimo da prava koja radnici danas imaju u privatnim tvrtkama budu uzor ili model kojem težimo. Ali u ovoj fazi moram poručiti zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i sindikatima da moramo biti krajnje racionalni i hladnokrvni u izradi proračuna.
Osim smanjenja povlaštenih mirovina, u premijerovu se govoru ne spominje rezanje plaća, ali to upozorenje moglo bi se iščitati i kao mogućnost da se i to dogodi, samo je pitanje u kojem opsegu.
>> Milanović o 'lex Perković': Ne štitimo zločince i kriminalce!
