Pad Berlinskog zida bio je kraj i početak. Kraj procesa rastakanja socijalističkog sustava i početak dubinskih promjena koje će zahvatiti ne samo Njemačku nego i Istočnu Europu i Sovjetski Savez. Taj događaj osjetio se i u Hrvatskoj. Osjetili smo da model koji smo imali ne može opstati, ali ne mogu se ne sjetiti i kako zid u glavama u Beogradu, na čelu sa Slobodanom Miloševićem nije pao.

On je znao da Jugoslavija ne može opstati, ali je na njenim ruševinama pokušao stvoriti "veliku Srbiju". Nametnuo je rat u kojem je bilo mnogo žrtava, najviše na hrvatskoj i bosanskoj strani. Rat je završio, ali su i dalje ostali zidovi u glavama - poručio je predsjednik države Stjepan Mesić na svečanom otkrivanju dijela Berlinskog zida postavljenog ispred njemačkog veleposlanstva u Zagrebu.

No na sreću recept za rušenje tih zidova u glavama, kaže Mesić, postoji. Treba krivnju individualizirati i surađivati sa susjedima. Jedino tako ispunit ćemo europske uvjete i naći se u najelitnijem klubu - Europskoj uniji.

Da nam je u ujedinjenoj Europi mjesto, smatra i jedan od najpoznatijih gradonačelnika Berlina Eberhard Diepgen za kojeg je komadić Berlinskog zida koji je svoj novi dom pronašao u Zagrebu sjećanje na strašnu granicu, ali i nada da se u cijelom svijetu zidovi mogu probiti snagom ljudi.

- Oduvijek smo znali gdje Hrvatska pripada - u Europu. Svakome tko zna barem malo povijesti Hrvatske to je jasno. Bilo bi dobro kada bi političari više gledali u povijest jer tada bi shvatili da Europa još nije dovršena - poručio je Diepgen.