Međunarodni dan sjećanja na Holokaust obilježili su danas i saborski zastupnici minutom šutnje te izložbom plakata 16 studenata dizajna, čiji su radovi izabrani na međunarodnom natječaju na temu Holokausta.

– Na današnji dan prije 67 godina oslobodilačke trupe ušle su u Auschwitz, a za preživjele u logoru bio je to kraj mučenja, poniženja, ubijanja i patnje. Za čovječanstvo bio je to tek početak suočavanja s neshvatljivim razmjerima krajnje nehumanosti i zla koje je osmislio ljudski um, a provele su ljudske ruke – rekao je predsjednik Sabora Boris Šprem. Iako je bio tek jedan u nizu logora smrti, nastavio je Šprem, Auschwitz je danas sinonim za nacističke zločine i pokušaj istrebljenja židovskog naroda, ali i drugih tzv. nearijevskih rasa na tlu Europe.

– Nacistička i fašistička ideologija su poražene, no milijuni ljudi koji su tijekom Drugoga svjetskog rata sustavno ubijani u logorima nezacijeljena su rana europske povijesti. Gomile trupala koje su osloboditelji zatekli u Auschwitzu i slike izgladnjelih preživjelih logoraša ne mogu dočarati svu surovu brutalnost nacističke ideologije. Kakav je to osjećaj kada te pred tisućama drugih ljudi skinu do gola i svedu tek na serijski broj – kazao je Šprem te dodao kako je milijunima ljudi na ovaj način smišljeno poništavan identitet, oduzeta im je nada, budućnost i na kraju im je bio oduzet život samo zato što je netko smatrao da su manje vrijedni.

– Sjećanjem na žrtve Holokausta mi upozoravamo na užasavajuću nepravdu koja im je učinjena i iskazujemo naše najdublje poštovanje prema njihovu bezobzirno pogaženom ljudskom dostojanstvu. Žrtve Holokausta pokazuju nam i koliko je kratak put od prezira, preko diskriminacije do mržnje i zločina. One su opomena i obveza svima nama kao i budućim generacijama da više nikada nitko ne bude proganjan zbog pripadnosti drugoj naciji, vjeri, zbog drugačijeg političkog uvjerenja ili drugačije spolne orijentacije. Tim više što smo još uvijek suočeni s pojedinačnim pokušajima da se nacistički i fašistički zločini umanje ili čak posve negiraju – objašnjavao je Šprem.

– Upravo su svijest o strahotama Drugoga svjetskog rata i osjećaj odgovornosti prema budućim generacijama ugrađeni u temelje današnje Europske unije. Prihvaćanjem članstva u EU još jednom smo potvrdili svoju u Ustav ugrađenu privrženost antifašizmu kao i želju za izgradnjom društva mira, slobode, demokracije, tolerancije i ravnopravnosti – zaključio je Šprem.