Nova pravila - nove situacije! Tim bi se riječima mogli opisati ovogodišnji upisi na fakultete koji su prvi put kao kriterij za upis uveli položene ispite s državne mature. Mogućnost da će netko ostati bez ijednog indeksa s odabirom 10 studijskih programa svedena je na minimum. No, upisati ono što zaista žele studirati poći će za rukom tek rijetkim sretnicima.

Rang-lista u ponoć

Razočaranja će biti već sutra u ponoć, kada objavom rang-lista s bodovnim pragom na internetskoj stranici www.postani-student.hr i počinju upisi, a posebice među onima koji su visoko na listu svojih želja stavili antropologiju. Na tom studijskom programu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na svako od 20 slobodnih mjesta želi se upisati čak 65 kandidata. Ništa bolja situacija nije ni na drugom najpopularnijem studiju u državi - aeronautici na zagrebačkom Prometnom fakultetu. Za jedno se mjesto na tom studiju natječe 59 kandidata. Samo jedan manje brucoš “borit” će se za upad na jedno mjesto na zagrebačkom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu te na studiju za filmsku i TV-režiju na Akademiji dramskih umjetnosti. Među najpoželjnijim su studijima, čije indekse kao da svi žele, i  studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ali ne onaj zagrebački već riječki. Sveučilište u Rijeci iznenadilo je ove godine i s još nekoliko svojih studija na koje su kandidati “navalili”. Primjerice, Medicinskim fakultetom koji je “potukao” svoju ljutu konkurenciju – Medicinu u Zagrebu, čiji nijedan studijski program nije među deset najtraženijih studija.

– Mi i vodimo politiku da naši studiji budu među deset najpopularnijih. Zbog toga stalno prilagođavamo programe da budu što atraktivniji. To što je naša Medicina u samom vrhu nije čudno. To je jedan dobro organiziran fakultet, ima imidž, tradiciju i valjda se to prepoznaje. Kada pokrenemo kampus na Sveučilištu, imat ćemo i bolje rezultate – uvjeren je Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci. Možda bi koji savjet mogao dati i najvećim “gubitnicima” ovogodišnjih upisa – privatnim školama. Među deset najnepoželjnijih studija našlo se čak devet koje provode privatni fakulteti. Totalni fijasko s obzirom na to da privatni fakulteti nisu inzistirali na položenoj državnoj maturi na upisu. Najgore je prošla Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu, koja ima 30 slobodnih mjesta, ali je dobila samo četiri prijave. Ni Vern nije prošao ništa bolje. Za njegov studij poslovne informatike stigle su samo tri prijave, a može se upisati 15 brucoša. Moguće je da će kandidati koji se ne uspiju upisati na neki od državnih fakulteta otići na privatne u drugom krugu upisa, no što oni time realno dobivaju? Ništa osim “najlošijih” kandidata, a to nijednom fakultetu ne bi trebao biti cilj pa makar mu i masno platili za upis.

Maćeha privatnicima

Međutim, ni tu situacija nije crno-bijela. Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Mornar priznaje da država prema “privatnicima” ima maćehinski odnos. Ukidanjem školarina za sve brucoše na državnim fakultetima taj se odnos još više pogoršao.

– Nema besplatnog fakulteta. Mi, porezni obveznici na kraju ćemo sve to platiti. Jedan student u prosjeku državu stoji od 70 tisuća pa do dva milijuna kuna. To nije malo. Na Zapadu je normalno da država zbog toga sufinancira i privatni sektor, no kod nas to nije slučaj. Kod nas su javna sveučilišta nelojalna konkurencija privatnome – otvoren je Mornar.