Obećanja o lakšem životu i većim mogućnostima nakon ulaska u Europsku uniju svakako su utjecala na odluku građana da podrže priključivanje Hrvatske zajednici zemalja Starog kontinenta. No i prije i nakon datuma referenduma bilo je dvoznačnih tumačenja olakšica koje će građanima biti dostupne. Veće tržište rada, a time i lakše nalaženje posla svakako su motiv, no za to ćemo imati šansu tek nakon 1. srpnja 2013. Ta šansa nije zajamčena, svaka zemlja članica pri ratifikaciji ugovora Hrvatske s EU može uvesti zabranu zapošljavanja Hrvata do najviše sedam godina. U bruxelleskim krugovima čuje se da nemaju ništa protiv Hrvata, i vjerojatno neće biti zabrane, no muči ih tko sve ima hrvatsku domovnicu.

Ulazak u EU svakako će olakšati situaciju izvoznicima i uvoznicima, koji se neće morati mučiti s carinjenjem, no građani će za slobodan put ipak morati pričekati najmanje četiri godine. Do tada bi trebali osigurati tehničke uvjete za pomicanje schengenske granice, a EU će svake godine za to davati 150 milijuna eura. Na šest pitanja koja su ostala nejasna, odgovorio nam je Daniel Mondekar, predsjednik Odbora za europske integracije.

Šest pitanja i odgovora što nas čeka ulaskom u Europsku uniju

Možemo li putovati bez putovnice i gdje čekamo u zračnim lukama?

Do ulaska u EU mi smo i dalje „non-EU country“ i prolazimo kroz provjere. Od 1. srpnja 2013. koristimo ulaze za građane EU, a nakon „ulaska“ u Schengen, vjerojatno 2015. godine, potpuno se brišu granice prema zapadu. 

Moraju li građani i tvrtke plaćati carinske troškove za uvoz/izvoz?

Do ulaska u EU carinjenje funkcionira po trenutačnim pravilima i ugovorima, a nakon ulaska u EU roba koja dolazi iz EU u Hrvatsku ili pak iz Hrvatske ide u EU ne carini se. EU prema trećim zemljama ima zajedničku politiku carinjenja. 

Hoće li Hrvati moći štedjeti i dizati kredite u 
zemljama EU?

Ovisi od članice do članice. Hrvatska će po tom pitanju profitirati jer postaje manje financijski rizična, porast će konkurencija, a naše će financijske institucije izaći na europsko tržište te će postupno doći i do smanjenja regulatornih troškova.

Bude li Hrvatskoj loše u EU, kakve su joj šanse da izađe?

Prvo Sabor mora donijeti takvu odluku, pa građani na referendumu glasuju za izlazak. Nakon toga Vlada obavještava Europsko vijeće te započinje pregovore o istupanju. Nakon završetka pregovora sklapa se ugovor o izlasku.

Hoće li se Hrvati ulaskom lakše zapošljavati u Europskoj uniji?

Bit će nam dostupnija kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta, a najveća prednost je ukidanje administrativnih barijera i papirologije. Svaka zemlja može zabraniti zapošljavanje Hrvata na neko vrijeme, a najviše na sedam godina.

Mora li Hrvatska kao članica EU uvesti euro kao monetu?

Ne. Euro je vezan uz ulazak u eurozonu, a to je zaseban proces koji države mogu ili ne moraju proći. Stjecanje uvjeta za prelazak na euro ovisi o stabilnim financijama (kontroli deficita i javnog duga), stabilnom tečaju, stabilnosti cijena i kamatnih stopa.