Na javnim površinama diljem Hrvatske od četvrtka će niknuti plakati provokativnih natpisa: “Ovaj pločnik rezerviran je za muškarce”, “Invalide ne poslužujemo”, “Zabranjeno uvođenje djece”, “Osobe druge vjere – ulaz na stražnja vrata”, “Zabranjeno za osobe druge boje kože”...

Bit će među nama onih koji će ih smatrati običnim uputama za ponašanje jer i inače smatraju sasvim prirodnim da ženi nije mjesto u šefovskoj fotelji ili osobi druge vjere u njihovu susjedstvu. 


Podnesite tužbu
A posljedice takva razmišljanja ovim se oštrim porukama i nastoje popraviti jer riječ je o kampanji za suzbijanje diskriminacije u hrvatskome društvu.

Centar za mirovne studije, pučki pravobranitelj i Ured za ljudska prava Vlade RH u suradnji s reklamnom agencijom Bruketa&Žinić OM kreću u kampanju obavještavanja šire javnosti o prisutnosti diskriminacije, ali i njezinoj nezakonitosti. Kampanja će prije svega promovirati Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. te na taj način osvijestiti ljude da je diskriminacija zakonski zabranjena.

Diskriminacija je složen pojam, što često uzrokuje nepreciznost i apstraktnost njezine definicije, ali rezultati istraživanja Centra za mirovne studije vrlo su poražavajući: čak četvrtina hrvatskih građana ne zna opisati što je to diskriminacija, a gotovo 60 posto ispitanika ne zna da postoji zakon o njezinu suzbijanju! Toliko ih ne zna ni kako podnijeti tužbu o kršenju vlastitih prava, a samo jedan posto ispitanika navelo je pučkog pravobranitelja kao zakonom određeno središnje tijelo za pitanja diskriminacije.

– Kampanjom želimo građane informirati što je diskriminacija, kako se očituje u svakodnevnome životu i što trebamo učiniti ako diskriminaciju uočimo ili smo joj sami izloženi, a isto tako upozoriti i na mogućnost da je i sami provodimo. 
Naime, predrasude i stereotipi dovode do diskriminacije, što se i događa – govori Lana Vego, stručnjakinja za javne politike izgradnje mira iz Centra za mirovne sudije.

Ispod vrištećih diskriminatornih poruka koje na bilboardima i posterima oštro upućuju na prisutnost diskriminacije u svakome od nas, sitnijim slovima piše i: “Stop predrasudama! Stop diskriminaciji! U Hrvatskoj je na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije!”.

Obraćanje najširoj populaciji drugi je korak u nastojanju da se ovaj dobar zakon, kao pravna stečevina Europske unije, kvalitetno provodi u Hrvatskoj. Prvi su korak bili treninzi s osobama koje su sa zakonom u izravnom doticaju, a to su prvenstveno suci i odvjetnici.

Naime, obrazovanje u području diskriminacije u velikoj mjeri izostaje iz znanstvenih i stručnih sadržaja u srednjim školama i fakultetima, a odvjetnici i suci također nemaju primjereno obrazovanje u području primjene hrvatskih antidiskriminacijskih normi. Kampanju sufinancira Europska komisija i trajat će tri tjedna.

Pritužbe u ladici
Od stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, dakle od početka godine, pučkom je pravobranitelju Jurici Malčiću stiglo osamdesetak pritužbi po osnovi diskriminacije i to uglavnom iz područja rada, ali zasad još ni jedna nije procesuirana.

Inače, pritužbu pravobranitelju može podnijeti svatko, a da pritom nije nužno oštećen povredom ustavnih i zakonskih prava. Pristojba se ne plaća, a može se predati osobno ili pismeno (i elektroničkim putem). Inače, u anketi na webu pučkog pravobranitelja 66,7 anketiranih tvrdi da je diskriminacija u RH svakodnevna pojava.