Neovisno o ishodu drugostupanjske presude u slučaju Franak, mjesečne rate kredita mogle bi uskoro pasti i do dvadeset posto. Takva računica proizlazi iz konačnog prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji danas stiže na Vladu, a mjesecima se brusio uz glasne medijske prepirke bankara i resornog ministra.
Ključna izmjena zakona jest uvođenje reda u slučaju divljanja tečaja, što će pozdraviti svi koji su se dosad opekli sa švicarcima. Ubuduće, ako tečaj aprecira više od 20 posto tijekom otplate, što se dosad dogodilo jedino s frankom, kamatna stopa i fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, čime Vlada želi zaštititi najugroženiju skupinu građana koja je izložena rastu kamate i tečaja. U Ministarstvu financija i Udruzi Franak procjenjuju da će time kamata koja je u nekim bankama porasla i do 7,5 posto biti spuštena na razinu od 4,5 posto pa čak i niže, čime bi se za 20-ak posto poništio strmoglav rast mjesečnih obaveza. Takvo rješenje donijelo je konsternaciju među bankarima, ali i neovisnim stručnjacima koji upozoravaju da bi takvo rješenje imalo teško sagledive posljedice na sustav. Bankari su neslužbeno najavili da će zakon bez odlaganja slati na Ustavni sud zbog retrogradne primjene, a u neslužbenim razgovorima kažu da tek trebaju proučiti konačnu verziju zakona nakon koje će se oglasiti.
Sigurnosna mreža
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju pred vratima je naposljetku i dugoočekivano rješenje za stambene kredite kod kojih je također bankama značajno sužen prostor za diskrecijske odluke pa i samovolju. Najviša kamatna stopa na stambene kredite tako neće smjeti premašiti za trećinu uvećani prosjek cijene stambenih kredita ovisno o pojedinoj valuti (euri, kune i švicarski franci).
Konkretno, ako je u svibnju prema podacima središnje banke prosječna kamatna stopa na stambene kredite iznosila 5,3 posto, znači da najviša cijena kredita ne bi smjela premašiti 7 posto. Klijenti banaka zasigurno će pozdraviti takvo uvođenje sigurnosne mreže, no predloženo rješenje daleko je od početnog da će kamate smjeti skočiti najviše jedan postotni bod iznad prosjeka. Kod potrošačkih kredita limit je postavljen nešto više; kamata smije rasti i do 50 posto iznad prosjeka. A da ne bi bilo zabune, koliko će prosjek po valutama iznositi, objavljivat će Hrvatska narodna banka.
Vrijedi za sve kredite
Vlada ograničava i trošak potrošačkog kredita pa se efektivna kamatna stopa može približiti na najviše jedan postotni bod ispod granice zakonske zatezne kamate. Ona za građane trenutačno iznosi 12 posto, pa time banka kredit smije naplatiti najviše 11 posto godišnje. Pri usuglašavanju te odredbe zakona bilo je dosta trzavica između bankara i ministra jer će to ograničavanje banke stajati znatnog prihoda.
Kod najkontroverznijeg pitanja ograničavanja minusa po tekućim računima na najviše jednu plaću, Vlada je potpuno popustila volji bankara, ali i građana koji od minusa žive.
Ograničavanja minusa na najviše jednu plaću neće biti, a žele li umanjiti ili ukinuti minus, banke će klijenta o tome morati obavijestiti najmanje 30 dana unaprijed. Novost je da će klijent u tom slučaju dobiti godinu dana za otplatu dugovanja bez ikakvih dopunskih troškova uz kamatu koja vrijedi za dopušteno prekoračenje.
Nakon što prođe Sabor, što neće biti prije rujna, osim ako se ne sazove izvanredna sjednica parlamenta tijekom ljeta, izmjene zakona uvode obveze bankama da naknade za odobravanje budu stvarne, uza zabranu novih nakon sklapanja kredita, što će detaljno propisati Ministarstvo financija. Klijente je banka dužna pismeno upozoriti na rizike promjene tečaja, kamatne stope i gubitka prihoda. Ako pristaju na promjenjivu kamatnu stopu, pri ugovaranju se utvrđuju parametri na temelju kojih one mogu rasti, odnosno svjetske referentne kamatne stope euribor, libor ili nacionalna referentna stopa. Da ne bi bilo diskriminacije starih i novih klijenata, isti princip definiranja promjenjivih elemenata, fiksne marže i razdoblja promjena kamata vrijedit će i za kredite koji su već u otplati.
>>HUB: Nije bilo nikakvih pritisaka ni pokušaja lobiranja banaka
>>Grčić: Nisam komentirao presudu u slučaju Franak
