U opširnom intervjuu za tjedni magazin Forum ministar financija Slavko Linić opovrgava priče kako su neki ministri u Vladi, među kojima je i on, bili za žešće rezove, ali su se pokorili stavu većine. Linić kaže da za ozbiljnije rezove treba mijenjati postojeće ugovore, neovisno o tome jesu li to kolektivni ugovori ili ugovori u prostornom dijelu. Treba prvo to odraditi, odustati od nekih projekata, pa će biti i daljnjih rezova.

Prijenos i dalekovodi

– Ovo je početak smanjenja ukupnih rashoda i Vlada će to morati raditi i 2013. i 2014. godine jer se cijelo vrijeme mora voditi bitka za još niži deficit, za deficit koji ćemo moći financirati, a neće nas ugrožavati kamatama. Linić kaže da se rast od 0,8 posto u ovoj godini temelji na rastu ulaganja u krupnu infrastrukturu, na državne investicije. Prije svega riječ je o HEP Prijenosu, koji mora prestati biti kočnica za investicije u obnovljive izvore energije. Hrvatska nema ni vjetroelektrane ni solarne izvore, veliki problem su i elektrane na biomasu, a sve zato što HEP ne može preuzeti proizvedenu električnu energiju zbog zastarjele mreže koja ne može primiti novu proizvodnju kilovata. HEP Prijenos će ove godine moći modernizirati tu mrežu, podići njezine kapacitete i bit će partner otvaranju investicija u obnovljive izvore. Ostaje jednim dijelom problem i HEP distribucija, jer treba otkloniti nedostatke po gradovima i općinama koje imaju problem s isporukom kupcima. Ove godine može krenuti i investicija Plomin II. jer su svi dokumenti pripremljeni. Tu je i infrastruktura na željeznici, u proračunu su osigurana sredstva. Idu i projekti koji su pokriveni EIB-ovim kreditima, škole i vrtići, nešto slično načinu na koji je Mađarska to koristila. Tu je i dio komunalnih infrastruktura, a računa se i na investicije u turizmu. – Sa svim tim ukupnu razinu investicija možemo podići za oko osam milijardi, ali neće sve biti na državi. Ako se riješi dalekovod, u ovoj godini će se krenuti s tri, četiri vjetroelektrane ili nekim solarnim kapacitetima – kazao je Linić. Kad je riječ o odnosu prema tvrtkama dužnicima, Vladi nije okosnica naplatiti potraživanje, već sačuvati radno mjesto, ali želio se uvjeriti da postoji budućnost za tu tvrtku.

Pohvale za riznicu

– Evo, posljednjih nekoliko dana, kada bih se odmaknuo od proračuna, bavio sam se tvrtkama Duhan Slatina, Gaj, Dalmacijavino. Sve smo to bili riješili u našem prvom mandatu, a bivša vlada je opet podržala neuspješne, nije ih čistila, ušla je u vlasništvo. To su sve ludosti – rekao je Linić koji je na pitanje novinarke Foruma Jasmine Popović zašto ne želi reći što su sve zatekli odgovorio da sebi nikada neće dopustiti da se spusti na razinu svog prethodnika, ministra Šukera, koji je uvijek tražio krivnju u drugima. – Zatekli smo golemi dio neplaćenih računa iz prethodne godine, ali na to smo računali, to će biti plaćeno ove godine. Riznica i način plaćanja jedan je od urednijih dijelova i tu profesionalni kadar, zajedno s bivšom vladom, zaslužuju sva priznanja. Kosturi su drugdje. Bila je na snazi, recimo, zabranu zapošljavanja pa su uzimali ljude na ugovore o djelu. Sada smo mi ti koji tim ljudima, bez obzira što su dobro radili i što su možda bolji od stalno zaposlenih, moramo reći da više nisu potrebni – odgovorio je Linić koji ne odustaje od uvođenja poreza na imovinu, a na konkretno pitanje je li bogat onaj tko ima stan i vikendicu odgovara da jest, a to što ima male prihode i ne može je održavati tjerat će ga da počne razmišljati što s njom. Ne može se reći da si siromašan jer ti je prihod od mirovine 1400 kuna, a imati dva stana.