Hrvatski premijer Zoran Milanović stigao je u ponedjeljak u posjet Bosni i Hercegovini – to je njegov prvi službeni posjet nekoj stranoj zemlji – u ozračju najvećeg međusobnog poštovanja i svijesti o važnosti suradnje, ali obojen i “nesporazumom” s tamošnjim SDP-om, predsjednik kojega Zlatko Lagumdžija, koji je i šef diplomacije BiH, te koji je sa svojim premijerom u Federaciji BiH Nerminom Nikšićem izbjegao svečani ručak. Time su izazvali diplomatski incident izražavajući prosvjed jer Milanović danas na kraju posjeta planira susret s čelnicima Hrvatskog narodnog sabora, stranaka okupljenih oko dva HDZ-a u BiH koji ne priznaju vlast u hrvatsko-bošnjačkom entitetu koju predvodi SDP, a koju su prijepornom ocijenili i predsjednik Ivo Josipović i bivša premijerka Jadranka Kosor.
– Što se mene osobno tiče, nije bilo ničega zakulisnoga. I više sam nego zadovoljan sadržajem razgovora s hrvatskim premijerom, s kojim sam razgovarao o vrlo pragmatičnim pitanjima – rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda nakon izlaska iz sarajevskog restorana Libertas, gdje je u društvu s dužnosnicima iz vlasti BiH i Republike Srpske ručao s izaslanstvom premijera Milanovića. Upitan pak zašto Lagumdžija nije nazočio svečanome ručku, Bevanda nije htio nagađati.
– To je osobna stvar onih koji su donijeli takvu odluku. Bili su pozvani na ručak – objasnio je. Večer prije dolaska hrvatskoga premijera u Sarajevo Federalna televizija bliska SDP-u Zlatka Lagumdžije objavila je da neće doći do susreta lidera dvaju SDP-a “zbog sastanka Milanovića s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora, koji opstruiraju federalnu vlast te zagovaraju daljnje podjele BiH”. Pri tome su oštro kritizirali mogućnost da Milanović posreduje u eventualnom zagovaranja ulaska dvaju HDZ-a u vlast u Federaciji BiH, a pojedini njihovi sugovornici procijenili su to miješanjem hrvatskog premijera u unutarnja pitanja BiH. Milanović je, međutim, odagnao strahove i demantirao nakane da se bavi unutarnjopolitičkim obračunima u BiH.
Potpora Hrvatima
Nakon svečanog dočeka ispred zgrade institucija BiH počeo je susret delegacija BiH i Hrvatske.
– Prvim vanjskopolitičkim posjetom želim stvoriti prostor za rješavanje otvorenih pitanja – izjavio je premijer Milanović, a prenijela Vlada na svom profilu na Twitteru.
– Na prvom službenom sastanku u Sarajevu razgovarali smo o temama koje dugo vremena tište BiH i Hrvatsku i koje se ne rješavaju već 15-20 godina – kazao je pred novinarima Vjekoslav Bevanda.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se uspostavi novi način komunikacije između BiH i Hrvatske, kako bi se na transparentan način rješavali problemi.
– Dogovoreno je da resornu suradnju dignemo na puno višu razinu i da jednostavno kroz resore rješavamo stvari – objasnio je Bevanda i ocijenio da će biti dobro ako od 20-ak otvorenih tema za njihova mandata bude riješeno 30-40 posto.
Premijer Zoran Milanović složio se sa svojim domaćinom da će biti dobro ako dio otvorenih pitanja bude riješen.
Navodeći da je u zadnjih 20 godina bilo uspona i padova u odnosima BiH i Hrvatske, Milanović je rekao da u BiH nije došao po glasove, nego isključivo kako bi u razgovoru i zajedničkoj suradnji bila tražena rješenja.
– Ne dolazim ni kao mentor jer to ne volim. BiH je imala prilično mentora u zadnjih 20 godina i vrijeme je da stane na svoje noge. Kako, to će odlučiti BiH – istaknuo je Milanović i dodao da su tijekom njegova posjeta namjerno predviđeni sastanci s institucijama demokratske vlasti BiH.
Hrvatski premijer precizirao je da su danas otvorena pitanja infrastrukture, prometnih pravaca, poslovanja hrvatskih poduzeća, graničnih prijelaza, mosta u Gradiški, rafinerije u Brodu, za koju je rekao da predstavlja važno ekološko pitanje za Hrvatsku, te tzv. schengenskog koridora koji bi preko BiH povezao južni dio Dubrovačko-neretvanske županije s Hrvatskom.
– To su problemi koji se neće riješiti sami od sebe – kazao je Milanović dodajući da je razgovarano i o luci Ploče, za koju je rekao da je na hrvatskom teritoriju i većinom u hrvatskom vlasništvu, ali da nema smisla bez BiH.
Navodeći da mu je hrvatski predsjednik Ivo Josipović svojim djelovanjem olakšao posao, Milanović je kazao da je odgovornost Vlade za rješavanje ovih pitanja velika, ali da su veliki i instrumenti kojima ona raspolaže.
– Tražit ćemo putove da se za Hrvate u BiH nađe nešto što je fer odnos, fer aranžman, nešto što nije samo formalno-zakonski, nego što odražava i duh zakona – rekao je Milanović i dodao da samo ravnopravni Hrvati mogu biti spona BiH prema Evropi.
Prema njegovim riječima, ako BiH ne uđe u EU i ne bude uređena, onda ni Hrvatskoj neće biti dobro.
– Mi ne možemo profitirati od nestabilnog susjeda, to je loše za Hrvatsku – poručio je Milanović.
Zaključio je kako tijekom posjeta Mostaru neće razgovarati o rekonstrukciji Vlade Federacije BiH, jer to bi bilo tutorstvo.
Sastanak s članovima kolegija Predstavničkog i Doma naroda PSBiH
Premijer Milanović sastao se i sa članovima kolegija Predstavničkog i Doma naroda PSBiH. Razgovarano je o unapređenju suradnje te neophodnosti rješavanja otvorenih pitanja između dviju zemalja.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denis Bećirović kazao je u izjavi za novinare da BiH i Hrvatska imaju niz otvorenih pitanja.
– Jedno je od njih svakako i pitanje granice koja je između naše dvije zemlje duga više od 1000 kilometara. Ovo pitanje treba biti riješeno u svjetlu ulaska Hrvatske u EU – kazao je Bećirović.
Na pitanje novinara zašto Milanović danas ide u posjet samo gospodarstvenicima u Mostaru, Vitezu i Širokom Brijegu, Bećirović je kazao da to pitanje treba postaviti onima koji su kreirali protokol.
– Ovaj protokol očigledno ima manjkavosti – rekao je Bećirović.
Osim Sarajeva, premijer Milanović posjetit će i Vitez, Široki Brijeg i Mostar, gdje će se sastati s hrvatskim predstavnicima u lokalnoj vlasti, kao i gospodarstvenicima.
Predviđeno je i premijerovo predavanje na temu "Hrvatska pred ulaskom u Europsku uniju“, a Milanović će se sastati i s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.
Hrvati, zaboravite na BiH. To je nama Srbima poklonjeno, i to bez obzira što smo učinili genocid u Srebrenici.