Hoće li će sastanak lidera najznačajnijih svjetskih ekonomija, koji su se okupili u kineskom gradu Hangzhou na dvodnevnom summitu G20, doprinijeti rješavanju sukoba i nesporazuma između SAD-a, Rusije, Turske, Njemačke i ostalih zemalja članica EU te hoće li čelnici tih zemalja konačno na tom skupu dogovoriti rješenje krvavog rata u Siriji?
Iako summit na dnevnom redu ima pitanje stanja svjetske ekonomije, prije njegova početka održano je niz bilateralnih sastanaka svjetskih lidera od kojih je najvažniji onaj između turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana i Baracka Obame, ali i razgovori Erdoğana s Putinom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Bez ustupaka Kurdima
Sastanak Obame i Erdoğana došao je u pravi trenutak s obzirom na zahlađenje odnosa između dvije zemlje nakon neuspjela pokušaja vojnog udara u Turskoj. Obama je Erdoğanu obećao da će SAD učiniti sve kako bi se odgovorni za pokušaj puča u Turskoj izveli pred lice pravde. Isto tako, Obama je naglasio kako je od ključne važnosti da se osigura da preko tursko-sirijske granice džihadisti Islamske države ne prelaze u Tursku, a strani borci u Siriju, kao i to da se Turska ne može sama nositi s teretom izbjegličke krize.
Erdoğan mu je objasnio što je cilj vojne akcije „Štit Eufrata“ te tražio punu potporu ne samo SAD-a već i ostalih članica NATO-a jer, kako kaže, odlučan je u borbi protiv terorističkih organizacija ISIL te kurdskih grupacija PKK, YPG i PYD u Siriji i Iraku. Usto, kazao je kako neće dopustiti da se na južnoj granici Turske uspostavi teroristički koridor ili kompaktni kurdski teritorij.
Osim razgovora o ratu u Siriji, koji je trajao gotovo dva sata, turski i ruski predsjednici Erdoğan i Putin dogovorili su osnivanje zajedničkog investicijskog fonda, što je potvrdio i ruski ministar ekonomije Aleksej Uljukajev. Iako nije bilo predviđeno, Erdoğan se sastao i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog velike opasnosti od ponovnog priljeva migranata “balkanskom rutom”. Erdoğan i Merkel složili su se o nužnosti nastavka pregovora u sklopu suradnje Turske i EU, a koji se odnose na istodobno implementiranje vizne liberalizacije za turske državljane.
U međuvremenu, američki predsjednik je kazao kako su, unatoč tome što između SAD-a i Rusije još ima „velikih razlika“ o tome što je potrebno da bi se okončao rat u Siriji i koje su oporbene grupe legitimni ciljevi vojski i SAD-a i Rusije, jako blizu postizanju dogovora o okončanju rata u Siriji. Tome u prilog ide i najava kako je Rusija uspjela dogovoriti sastanak između dvojice ljutih suparnika, turskog i sirijskog predsjednika Erdoğana i Bashara Al-Assada, do kojeg bi trebalo doći do kraja rujna.
Susret Erdoğana i Assada
Prema pisanju najutjecajnijih i najtiražnijih libanonskih dnevnih novina As-Safir, koje su bliske sirijskom režimu, sastanak bi se trebao održati u Moskvi, gdje bi se dogovorili kako i na koji način ponovno normalizirati odnose i otvoriti veleposlanstva u Damasku i Ankari.
Da je izvjesno kako će doći do tog sastanka, dokazuje i izjava turskog premijera Binalija Yildirima kako je Turska poduzela ozbiljnu inicijativu za normaliziranje odnosa sa Sirijom ističući kako sirijski predsjednik ima veliku ulogu u rješavanju sirijskog sukoba i kako mora biti dio tog političkog prijelaznog razdoblja. Istodobno, Turska je otvorila novu frontu u Siriji.
Oklopna vozila turske vojske ušla su danas u područje Kobani, sjeverozapadno od Alepa, u sklopu nove faze kopnene vojne operacije “Štit Eufrata”. Turski tenkovi ušli su u Siriju kako bi podržali sirijske pobunjenike u borbi protiv Islamske države. Snage Slobodne sirijske vojske, koje se bore i protiv Zaštitnih jedinica kurdskog naroda (YPG) koje podržava SAD, navode da je cilj nove faze vojne operacije čišćenje područja od Azaza do Jariblusa, i to ne samo terorista ISIL-a već i od kurdskih boraca.
Više od samoga summita G20, pozornost medija i svjetske javnosti privukli su događaji izvan kongresnog centra. Prva zanimljiva pojedinost jest da su kineske vlasti trećinu stanovnika dvomilijunskog grada Huangzhoua, u kojem se summit održava poslali na plaćeni odmor izvan grada, što su oni objeručke prihvatili. Grad je ostao poluprazan, pa je problem sigurnosti svjetskih lidera bio – gotovo nepostojeći.
Još veću pozornost izazvao je sasvim neuobičajen doček američkog predsjednika Baracka Obame u zračnoj luci u Huangzhou. Nakon slijetanja zrakoplova Air Force One nisu bile postavljene stepenice kojima bi Obama sišao na pistu, a ni crveni tepih dobrodošlice.
Istodobno, kineski su čuvari spriječili američke novinare da fotografiraju Obamin izlazak iz zrakoplova. U svađu između novinara i kineskih snaga sigurnosti uplela se u Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost Susan Rice. Dvojica su čuvara vikala da je ovo njihova zemlja i njihov aerodrom i da će činiti što ih je volja.
Drugi se incident zbio ispred državne rezidencije u kojoj su se susreli Obama i kineski predsjednik Xi Jinping. Protokol Bijele kuće i pripadnici tajne službe posvađali su se s kineskom stranom koja je tvrdila da u zgradu ne mogu ući svi Obamini pomoćnici i savjetnici, kao ni pripadnici osiguranja.
putin se sprema za rat protiv anglosaksonce, katolickog krscankog zapada