Iako je još Karl Marx ustvrdio da je “religija opijum za narod” jer ga
navodno udaljava od suočavanja s pravim problemima i pitanjima, čini se
da i na početku 21. stoljeća narod voli “duhovnu drogu”.
Religiozno 80 % ljudi
Iako
u svijetu raste broj ateista, koji su najviše pustili korijenje u
Europi i, što je logično, komunističkoj Kini, nikako se ne može reći da
religija umire. Više od 80 posto stanovništva svijeta je religiozno. Od
6,7 milijardi ljudi na svijetu, njih samo 1,1 milijarda su nevjernici,
a 5,6 milijardi vjeruje u nešto. U tom šarolikom društvu svojim brojem
ističu se velike tradicionalne religije kao što su kršćanstvo, islam,
hinduizam...
No, na prilično razvijenom religijskom tržištu
mogu se pronaći za naše prilike vrlo egzotične religije. Primjerice,
razne animističke religije, kojih je najviše u Africi, imaju desetke
milijuna vjernika, dok sve popularniji scijentolozi, predvođeni
najsjajnijom zvijezdom Tomom Cruisom, regrutiraju članove iz redova
slavnih i bogatih.
Što se tiče brojnosti, najviše je kršćana,
oko 2,2 milijarde ili 33 posto. Najbrojnija je pojedinačna religija
islam, koji ima oko 1,4 milijarde (21%) pripadnika, a na drugom su
mjestu katolici kojih je 18 posto ili 1,2 milijarde. Nakon kršćana i
muslimana, slijede hindusi kojih je oko 900 milijuna. Brojni su i
pripadnici raznih kineskih tradicionalnih religija.
Iako nisu
ni približno brojni kao spomenute religije, sikizam i židovstvo se
nalaze među prvih deset najbrojnijih svjetskih religija. Dakako, sve su
to procjene, a ne egzaktan popis “vjerskih afiniteta” stanovnika
svijeta. Čini se da u posljednje vrijeme najbolje ide muslimanima, koji
su u priličnoj ekspanziji. Dok je više-manje očekivano da njihov broj
raste u tradicionalo muslimanskim zemljama Azije i Afrike, kao što su
Indonezija, Bangladeš, Pakistan, Indija, Egipat i Iran, mnoge će
iznenaditi podatak da je islam najbrže rastuća religija u Europi, gdje
su uzdrmali kršćanske zajednice čiji prirodni prirast stagnira već neko
vrijeme.
Zanimljiv je podatak da muslimanske obitelji u
Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj imaju uglavnom više djece od
“starosjedilaca” kršćana. “Muslimansko pitanje” pokrenulo je
antiimigracijske pokrete u Francuskoj, Austriji, Velikoj Britaniji,
Danskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj te oštru debatu o mjestu žene u islamu
te o vjerskim simbolima muslimana u javnom životu.
Gibanja kršćanstva
Kršćani
su u svojevrsnoj defenzivi u Europi jer ga, na jednoj strani, nagriza
sve veći broj ateista i agnostika, dok na drugoj strani muslimanski
doseljenici imaju puno veći prirodni priraštaj.
U Sjevernoj i
Južnoj Americi kršćanstvo se dobro drži, ali je zamjetna velika
dinamika unutar njega. Katolici sve više “osvajaju” SAD i Kanadu, dok
evangelici imaju uspjeh u katoličkoj Južnoj Americi. Osim u Latinskoj
Americi, veliki pokreti evangelika postoje u Africi, Kini i Indiji.
Kršćanska zajednica uzdrmana: Sve je više ateista i muslimana
“Muslimansko pitanje” u Europi je pokrenulo antiimigracijske pokrete te oštru debatu o mjestu žene u islamu i vjerskim simbolima muslimana u javnom životu. U SAD-u i Kanadi kršćanstvo se dobro drži
Komentara 39
Ja osobno nemam nista protiv religija, mene niko nije pitao da li hocu biti krscen, ali mislim da bi bilo najbolje da nijedna religija ne postoji. Biti ce tu u buducnosti jos velikih problema.
Naravno da je uzdrmana, nisu ljudi ludi, jer vide da se katolicka crkva vise bavi politikom i pljackanjem, nego s onim sto bi trebala raditi: siriti vjeru i dobro medju ljudima. Sto se mene tice volio bih da se ta sekta zakonom zabrani u Hrvatskoj. Tek onda ce stvari poci na bolje. U Hrvatskoj nema napretka dok je crkve.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Jesi ti oni Tito koji se tek rodija u još je u zipki u Kumrovcu?E takvi Tito se i krstija,prićestija i krizma pa je možda i zato bija karizma.Ništa ne bi bija bez toga.A ako si Tito onda i sam znaš.