Jedan od najutjecajnijih ljudi Hrvatske radiotelevizije, zamjenik predsjednika Vijeća HRT-a, Siniša Grgić pod istragom je zbog propalog projekta “Otok znanja”. U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kažu da policija i tužitelji u Dubrovniku preispituju aferu Koločep.

Sve je počelo 2005. kada je neprofitna ustanova “Otok znanja” (osnivači tvrtke u vlasništvu Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote) na natječaju pobijedila u konkurenciji izdašnijih ponuda Gorana Štroka i Emila Tedeschija.

Osnivači, zbog posebnosti projekta dobivaju infrastrukturu jeftinije (oko 33 milijuna kuna). Bio je to krasan projekt.

Ponuda je “nemoguća”

“Otok znanja” trebao je od Koločepa stvoriti svojevrsni – antički otok znanja. Računalo se da će ovdje cijele godine boraviti svjetski nobelovci i znanstvenici te prenositi znanja. 

Danas je projekt ne samo mrtvac nego je i slabašan turistički potencijal otoka ugrožen. Hotel “Koločep” opterećen je dugovima, a umjesto nobelovaca, čudnom odlukom ustanove, hotel je, od prošle godine postao prijateljski prema homoseksualcima, što malobrojno stanovništvo Koločepa i nije baš pozdravilo.

DORH sada sumnja u zakonitost HFP-ove odluke iz 2005. Sporno im je što je između 14 ponuda izabran baš “Otok znanja” premda osnivači nisu mogli jamčiti kako će ispuniti obećanja o ulaganju 200 milijuna kuna. Ulaganja su temeljili na prostornom planu, koji ovisi o Gradu Dubrovniku, a tužiteljstvu je sumnjivo obećanje da će namaknuti sredstva iz “pretpristupnih fondova EU”.

DORH smatra kako su to bili “nemogući uvjeti”. Stoga će pokrenuti proceduru poništavanja ugovora o prodaji, koji je 2005. u ime Fonda potpisao tadašnji čelnik HFP-a Grga Ivezić.

– Trebalo mi je oko dvije godine da shvatim kako su partneri Grgić i Lauc očito od početka imali “rezervni”, a rekao bih možda i glavni plan – jeftino kupiti objekte i skupo ih dalje prodati – kaže Željko Markota, čija je tvrtka “Markotel - Multimedijalni programi” uključena u projekt.

U međuvremenu, Markotu su ostala dvojica, ističe, nezakonitim sredstvima izbacila iz procesa odlučivanja. On na sve moguće načine (i web-stranicom) pokušava mjerodavnima objasniti katastrofu na Koločepu i traži da država poništi ugovor o prodaji. Premda su partneri bili ravnopravni, Grgić i Lauc, putem Mare Musladin, direktorice hotela i tadašnje ravnateljice ustanove, bez Markote kreću u megalomanska zaduživanja Hotela Koločep, tvrdi Markota. Škot Arthur Hughes, putem svoje tvrtke “Chadelus”, posuđuje hotelu prvo 1,1 milijun eura, potom još 900.000 eura, a na kraju uz kamate, dug je narastao na 2,4 milijuna eura.

Škotu duguju milijune

– Zanimljivo da je Hughes sam isticao kako je znao da Grgić i Lauc toliki novac neće uspjeti vratiti, a to je nezakonita transakcija – kaže Markota.

Sumnjivo mu je i da gotovo 20 posto ukupnog prihoda njegovi partneri troše na plaćanje tzv. intelektuanih usluga (dva milijuna kuna na godinu).

Dapače, i kredite koje su uzimali od Hughesa, a za što su dali hipoteke nad Hotelima, nisu prebacili na račun hotela, nego su jedan dio poslali na račune u SAD, dio na račun Ustanove, a s kojima su otplaćivali kredite PBZ-a. To je tzv. samokupnja, kaže Markota.

Prozvani S. Grgić na upit novinara Večernjeg lista samo je odbrusio: – Ne želim s vama razgovarati, vi ste dio Markotine urote protiv mene!... U DORH-u kažu kako je sve sumnjivo, a istražuju i odnose između osnivača te sa Škotom Arthurom Hughesom.

Ravnatelj HFP-a Vedran Duvnjak najavljuje kako očekuju da će se “problem” Koločepa riješiti “jako brzo, ali ne na štetu države”.