Otkup plemenitih metala, posebice zlata, na hrvatskom tržištu u posljednjih godinu dana cvjeta. Zbog rasta cijena zlata na burzama, osiromašeni građani prodaju sve što vrijedi, od polomljenih i cijelih lančića, prstenja, medalja, satova, zlatnika, srebrnjaka... do zlatnih zubi, a da se taj biznis i te kako isplati, najbolje govori to što tvrtka Aurodomus, koja je među prvima prepoznala priliku, ima već 209 otkupnih stanica u svim hrvatskim županijama i zapošljava čak 400 djelatnika.
Dolaze i na kućna vrata
– Nastojimo pronaći svoje mjesto na tržištu uz uobičajeno poslovanje zlatarnica, ali i sve veću potražnju za plemenitim metalima. Da smo otvorili samo jednu otkupnu stanicu, ne bismo ništa napravili – objašnjava suvlasnik Aurodomusa Kristijan Kopić koji je s tajnim partnerom pokrio Hrvatsku od Iloka do Dubrovnika, a samo u glavnom gradu imaju 25 otkupnih stanica. Dodaje kako je prednost otkupnih stanica u odnosu na zlatarnice u tome da sav otkupljeni materijal plaćaju gotovinom bez obzira na količinu zlata koja se donese.
– Da nam donesu i pet kilograma, mi ćemo osigurati gotovinu – objašnjava.
Za gram 14-karatnog zlata otkupne stanice u prosjeku nude 125 kuna, za 18-karatno 160 kuna, a otkupljeno zlato najčešće prerađuju u sirovinu za novi nakit.
– Ne radimo zlatne poluge, ali otkupljenu sirovinu prosljeđujemo na mjesta gdje to čine – kaže Kopić, kojemu u poslovima otkupa plemenitih metala najviše smeta sve raširenija pojava rada na crno.
– Naša konkurencija nisu zlatarnice koliko ljudi koji na crno otkupljuju zlato, idu čak po selima i manjim mjestima, dijele letke, daju više otkupne cijene, ali ne plaćaju poreze, ništa ne prijavljuju, niti imaju bilo kakva davanja državi – potužio se Kopić.
I doista, internet je preplavljen oglasima za otkup plemenitih metala na crno. Dovoljan je poziv na broj mobitela koji bliješti jasno istaknut na desecima web-stranica.
– Mi dolazimo na kućna vrata – kratko je poručio predstavnik tvrtke Gauranga iz Novog Zagreba, koji se nije htio predstaviti. Nije htio precizirati ni po kojoj otkupnoj cijeni kupuje zlato ni po kojoj cijeni posreduje u otkupu, primjerice, zlatne poluge. Glavni preduvjet za kupnju ili prodaju zlata, posebice ako se raspitujete na koji način kupiti zlatnu polugu, dogovor je izravnog kontakta, dok ih “zlatarska” struka proziva za rušenje cijena otkupa plemenitih metala te prijevaru kupaca.
I 20% viša cijena
– Riječ je o ljudima koji nisu stručni i ne znaju procijeniti vrijednost zlata. Često ga stavljaju u kategoriju manje karatnog nego što on jest, pa ljudima ruše cijenu da to i ne znaju – objašnjava Kopić.
No, i on, kao i drugi poduzetnici koji su našli posla u ovoj procvjetaloj djelatnosti poručuju kako su zadovoljni ponudom. U prosjeku dvadesetak ljudi dnevno donese na prodaju kućnu zalihu nakita u otkupne stanice, pravdajući se kako ga nerado nose ili pak tješeći se kako “nitko ne živi od uspomena”.
– Dođu nam i s računima za režije i pitaju možemo li im izračunati pokriva li njihovo zlato te troškove – kažu u riječkom Tower centru, dok se u Vinkovcima, gdje je uglavnom u središtu grada na dobrim lokacijama u kratko vrijeme niklo 15-ak otkupnih stanica, žale kako je konkurencija oštra pa ima dana da im nitko ne uđe u radnju.
– Ne pitam ljude zašto prodaju. Iz njihova mi je pogleda sve jasno – objašnjava Vinkovčanin Branko, koji je prije imao zlatarnicu, no shvatio je da se otkup više isplati. U Karlovcu tvrde kako im dolazi i puno klinaca sa sitnim lančićima za koje se plaše da su ukradeni, pa od svake mušterije obvezno uzmu podatke s osobne iskaznice, dok u Sisku kažu kako svatko odgovara za vlastite postupke pa ništa ne pitaju. Prije nekoliko dana otkupili su tako i zlato koje je, kasnije su doznali, sin ukrao majci. Otkupne stanice u pravilu nude i 20% višu cijenu pa se zlatari žale da im remete tržište.
– Trebalo bi provjeriti temeljem kojih propisa rade i tko im je to uopće dopustio. Plaćaju li porez? Sigurno su pronašli neku rupu u zakonu pa sad debelo zarađuju i kupe nam svu “kremu” – ljutit je poznati splitski zlatar, koji osim u legalnost takve rabote sumnja da otkupljeno zlato završava u izvozu, zbog čega bi zlatari mogli ostati i bez materijala za rad i – nastavi li se tako – bez teško stečenih obrta.
....odlična reklama, namjenja lopovima, marketinški sročeno to bi izgkledalo : \" Dragi lopovi, okanite se rizičnih razbojstava banaka, kladionica i pošti, dođite k nama, mi plaćamo gotovinom!\".........