– Imam sto zaposlenih i trebam jeftinu sirovinu, a ne mogu dobiti ni jedan hektar državnog zemljišta. Po novom zakonu, na državnu zemlju opet imaju prioritet poljoprivrednici koji su do lani bili “podobni” da je dobiju i nisu ozbiljni proizvođači, a sada će zbog 300 kuna neisplaćenih poticaja prosvjedovati. A kome da ja idem i kome da prosvjedujem? – pitanje je hrvatskog kralja čipsa Zvonka Popovića na poslovnoj konferenciji “Perspektive poljoprivrede i prehrambene industrije” Business.hr-a, koja je opet dočarala nezavidnu situaciju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki prije ulaska u Europsku uniju.
Deseci milijardi kuna poticaja ulupanih proteklih godina u poljoprivredu nisu dali rezultata.
Krumpir bez poticaja
Popovićeva tvrtka Kanaan najveći je proizvođač čipsa u Hrvatskoj. Godišnje preradi između 12.000 i 13.000 tona krumpira i značajan je igrač i na regionalnoj razini. S obzirom na proizvodnju čipsa i flipsa u Srbiji, mogao je ulagati i tamo, čak i u Mađarskoj. No patriotski je uložio u svoje “selo”, odnosno Donji Miholjac, ali je prisiljen krumpir kupovati u Francuskoj, Mađarskoj i Njemačkoj zbog toga što hrvatski poljoprivrednici nisu zainteresirani za njegovu proizvodnju jer ne mogu dobiti poticaje.
– Ispada da je najvrednija zemlja u rukama onih koji je ne žele ozbiljno obrađivati, a tome u prilog govori i moj susjed koji za svojih 50 državnih hektara, na kojima nikad nije ništa posijao na vrijeme ili preorao zemlju ujesen, traži 100.000 kuna najma godišnje plus poticaje te da mu zaposlim i sina – govorio je Popović. Stručnjak za poljoprivredu Stipan Bilić kaže kako godinama imamo cilj da postanemo dio tržišta od 502 milijuna potrošača u EU, a nismo napravili ništa.
– Kao da djevojka dođe momku na kavu i ne zna što je čeka – tako izgleda i naš ulazak u EU – slikovit je Bilić. Još 2004. predlagao je poljoprivrednu strategiju u ime hrvatskih poslodavaca i čekao godinu i pol da je tadašnji ministar pročita. – No i danas smo tu gdje jesmo i čekamo priliku da popijemo tu kavu – kazao je Bilić.
Zakon tržišta
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je u 20 godina udio poljoprivredne proizvodnje u ukupnom BDP-u RH prepolovljen. Sa 11% 90-ih pali smo na 6% u 2011., a industrijska je proizvodnja za četvrtinu manja. – U stočarstvu imamo kontinuirani pad proizvodnje mlijeka, nemamo dovoljno teladi, svinja..., jedino smo po broju peradi i proizvodnji jaja samodostatni i mesnih prerađevina izvezemo čak 34% više nego što uvezemo. EU nema dovoljno govedine pa nam je to šansa, jednako kao i peradarstvo koje kao grana bilježi najveći rast i do 2020. globalna će se potražnja za peradi povećati 20%. Apsolutno to možemo, ali samo u uvjetima konkurentnosti, zdrave i besprijekorne hrane i održive proizvodnje – kazao je Bobetić.
Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić ulazak u EU gleda pozitivno. Stalno se, kaže, priča koje ćemo proizvode izgubiti ili da nešto nismo napravili kako treba, no ima mogućnosti da nešto pretvorimo i u priliku.
– Administraciju smo savladali, a sada su na redu fondovi, projekti, umrežene poljoprivredne zadruge... Neki će teško ublažiti udarce iz EU, no u tržišnoj smo ekonomiji – poručila je Blažić.
>>Poljoprivrednicima isplaćeno 476,6 milijuna kuna potpore
