Premijerka Jadranka Kosor, koja je u petak u Bruxellesu razgovarala s predsjednikom Europskoga vijeća Hermanom van Rompuyem, koji će 5. srpnja posjetiti Hrvatsku, te s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom, “misli da će biti nekih ispravaka izjave” glasnogovornika slovenskoga ministarstva vanjskih poslova Milana Balažica, koji je najavio novu blokadu hrvatskih pristupnih pregovora ako Hrvatska ne odustane od zahtjeva da Ljubljanska banka vrati novac pokradenim hrvatskim štedišama.

Slovenski je premijer Borut Pahor, naime, nakon referenduma u nedjelju o Sporazumu o arbitraži granice, rekao da Slovenija neće više blokirati Hrvatsku na putu u EU, da bi ga Balažic tek koji dan kasnije demantirao. Iako je Kosor ranije, prema vlastitim riječima, bila s Pahorom dan i noć u telefonskoj vezi, nakon Balažiceve najave nove blokade s njime se, kaže, nije čula, ali je svejedno uvjerena da slovenski premijer neće pogaziti svoju riječ.

- Između nas ima još teškoća, a jedna od najtežih i najbolnijih pitanje je Ljubljanske banke. No, ako smo uspjeli riješiti pitanje granice, možemo i sva druga – ustvrdila je Kosor.

Razgovori s Van Rompuyem i Füleom uvjerili su premijerku da će Hrvatska i EU ostvariti “naš cilj da do kraja godine završimo tehničke pregovore i onda sljedeće godine potpišemo pristupni ugovor, na kojemu se već mnogo radi". Belgijski veleposlanik u EU Jean de Ruyt, koji će u drugoj polovici godine predsjedati Odborom stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća EU, kaže, međutim, da su “pregovori s Hrvatskom pri samome kraju”, ali on “ne misli da će završiti do kraja belgijskoga predsjedništva”.

- Nadamo se da ćemo do kraja godine završiti većinu posla i odrediti nadnevak za potpisivanje Pristupnoga ugovora - dodao je De Ruyt, koji je u petak na radnome doručku što ga je priredio bruxelleski think-tank Središte za europsku politiku predstavio prioritete belgijskoga polugodišta za europskim kormilom. Upitan “koliko ima smisla u sadašnjoj krizi primati u EU zemlju koja je i sama u gospodarskim teškoćama”, De Ruyt je uzvratio da je Hrvatska “poduzima zavidne napore”, da je “vrlo optimističan” glede članstva Hrvatske te da će Belgija hrvatskome pristupnome postupku “dati završnu glazuru”.

- Očito je da je oduševljenje proširenjem danas manje nego prije nekoliko godina, ali unatoč tome EU ostaje pri odluci da zemlje zapadnoga Balkana uđu u članstvo – naglasio je De Ruyt. Kao zemlju koja se “najviše približila otvaranju pristupnih pregovora” naveo je Crnu Goru, iako Europska komisija još piše mišljenje o njezinu zahtjevu za članstvom, dok bi se pregovori s Makedonijom mogli otvoriti “odmah po rješenju spora s Grčkom” oko imena zemlje. Turski će pregovori napredovati “ali sporo, ne samo zbog EU, nego i zbog sporih turskih prilagodba” europskim standardima. Srbiji je De Ruyt najavio odluku o početku ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nakon razgovora glavnoga haaškoga tužitelja Sergea Brammertza s ministrima vanjskih poslova EU 27 na sastanku Vijeća za vanjske odnose u ponedjeljak u Luksemburgu. Glasnogovornica završavajućega španjolskoga predsjedništva EU Cristina Gallach Figueras potvrdila je da će Brammertz izvijestiti ministre i o suradnji Hrvatske, ali odluku o otvaranju pregovora o poglavlju Pravosuđe i temeljna prava prepustit će se COREPER-u.