Spasio je financijsku situaciju Države Grada Vatikana i za "kaznu“ je poslan u Washington na položaj papinskog nuncija. Mons. Carlo Maria Viganò koncem listopada 2011. godine imenovan je apostolskim nuncijem u Washingtonu nakon višemjesečnih polemika o njegovu položaju u Vatikanu.
Govorilo se da ga se želi maknuti s položaja tajnika vatikanskog namjesništva jer ima težak karakter i u polemici je s mnogima. Viganò je htio postati guvernerom Vatikanskog Grada nakon što je kardinal Giovanni Lajolo s tog položaja trebao otići u mirovinu zbog navršenih 75 godina (umirovljen je 1. listopada 2011.), ali je na koncu poslan u Washington. Pobijedile su struje koje su ga htjele udaljiti iz Vatikana, a sada je televizija La7 (u emisiji "Intoccabili“ koja je emitirana u srijedu uvečer) objavila pretpostavku da je maknut zbog toga što je otkrio korupciju unutar vatikanskih zidina.
Neprimjereno se zarađivalo i na postavljanju jaslica na Trgu sv. Petra. Viganò, koji je u godinu dana vatikanske račune iz minus 8 milijuna eura doveo u plus 34 milijuna eura, poslan je u Washington jer je u procesu "ozdravljivanja" financija otkrio da je "sustav korupcije dosta rasprostranjen u Vatikanu“, drži TV La7. Time je zasmetao jačima od sebe i poslan je 7000 km daleko od Vatikana. Na televiziji je pokazano pismo koje je Viganò uputio papi Benediktu XVI. 27. ožujka 2011. i u kojem kaže da bi njegovo "premještanje izazvalo gubitak i potištenost onih koji su vjerovali da je moguće ozdraviti mnoge situacije korupcije i kršenja dužnosti koja su već dugo ukorijenjena u upravljanjima raznih uprava namjesništva“. U pismu je naglasio da su s tom situacijom upoznati kardinali Velasio de Paolis, Paolo Sardi i Angelo Comastri.
Samo šest mjeseci nakon te njegove prijave o postojanju korupcije u Vatikanu, mons. Viganò poslan je u Washington. Istina, biti nuncijem u SAD-u možda je prestižnije od položaja tajnika u vatikanskoj upravi, ali se sumnja da su druge struje navele papu da otkrivatelja korupcijskih afera pošalje daleko od Rima. Sve je počelo u svibnju 2009. kada je papa povjerio upravljanje vatikanskim poslovima kardinalu Giovanniju Lajolu (koji je već od 2006. bio guvernerom) i mons. Viganòu. Kada su oni preuzeli obvezu povjeravanja poslova (natječaje za davanje poslova), ta je vatikanska uprava imala osam milijuna eura gubitaka.
– Nisam nikada mogao pomisliti da ću se naći pred tako užasnom situacijom – napisao je svojedobno Viganò papi Ratzingeru te dodao da je ta nezamisliva situacija znana svima u kuriji. Poslove unutar vatikanskih zidina dobivali su uvijek isti dobavljači i iste tvrtke koje su naplaćivale svoje radove po dvostruko višoj cijeni od one koja je bila izvan Vatikana. Nije postojala nikakva transparentnost u davanju poslova, a to je značilo da netko zarađuje više od potrebnoga, kako odugovlači sa završetkom poslova da bi na njima još više zaradio itd., a onda je ta zarada, vjerojatno, dijeljena i onima koji su odlučivali o tome kome treba povjeriti neki posao. Namjesništvo je gubilo između 50 i 60 posto na poslovima, a samo na jednoj financijskoj operaciji u prosincu 2009. Vatikan je izgubio 2,5 milijuna dolara, prijavio je Viganò vatikanskom državnom tajništvu i prefekturi za ekonomske poslove. Tko je bio na čelu vatikanskog odbora koji je davao takve poslove?
Osobe koje su bile ključne i u vrijeme kada je vatikanska banka (IOR) imala mutne poslove s talijanskim bankama. Predsjednik vatikanskog odbora bio je bankar Pellegrino Capaldo, koji je svojedobno bio i predsjednikom Banca di Rome, a bio je i vatikanskoj tajnoj komisiji koja je dogovorila da IOR, kojem je na čelu bio Paul Casimir Marcinkus, nije odgovoran za propast Ambrozijanske banke. Bio je tu i mons. Donato de Bonis, koji je navodno prao novac, odnosno mito (242 milijuna dolara) dobiveno od tvrtke Enimont.
U komisiji je bio i Ettore Gotti Tedeschi, koji je zatim postao šefom IOR-a, a bio je i savjetnikom fundacije bolnice San Raffaele, one don Verzèove koja je u milijardskim gubicima itd. Varalo se, naplaćivalo više od potrebnoga, napuhavale su se cijene i u poslu postavljanja jaslica na Trgu sv. Petra. Postavljanje jaslica u prosincu 2009. godine stajalo je 500 tisuća eura, a godinu kasnije, odnosno kada je tajnikom vatikanskog guvernarata bio Viganò, 300 tisuća eura. Svojim antikoruptivnim djelovanjem Viganò si je stvorio neprijatelje, koji su, pak, preko svojih prijatelja u nekim glasilima širili informacije o njemu kao nepoželjnome čovjeku koji stvara loše međuljudske odnose.
Ti tekstovi, koje je posebno plasirao list Giornale, koji je u vlasništvu brata Silvija Berlusconija, nisu bili potpisani, a vatikansti su se listovi odricali takvih članaka. Papinski državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone odlučuje da Viganòa treba maknuti, ali po vatikanskom načelu "promoveatur ut amoveatur“ (promaknut kako bi bio maknut). Tako papa Benedikt XVI. imenuje Viganòa nuncijem u Washingtonu. Viganò se žali papi Ratzingeru. Piše da je "eliminirao korupciju koja je bila jako proširena“ i traži da bude sučeljen na posebnom procesu s onima koji ga optužuju, a na osnovu članka 220. Kanonskog prava (nije dopušteno da se ikome nelegalno povrijedi dobar glas koji uživa ili da se krši pravo svakoj osobi da brani svoju privatnost). Benedikt XVI. na položaj guvernera Države Grada Vatikana, nakon što je umirovljen Lajolo, imenuje nadbiskupa Giuseppea Bertella, koga će u veljači 2012. proglasiti kardinalom.
Na položaj tajnika namjesništva Države Grada Vatikana, nakon što je Viganòa imenovao nuncijem u SAD-u, imenuje Giuseppea Sciaccu. Kardinal Bertone 2. prosinca 2011. proslavio je svoj 77. rođendan, ali će, bez obzira na to što je dostigao dob za umirovljenje, ostati na položaju državnog tajnika još oko godinu dana, odnosno do svoga 78. rođendana. Objavljivanje informacija o korupciji unutar vatikanskih zidina moglo bi dovesti do nekih kadrovskih promjena.
Tomaševiću, da li te je barem malo sramota objavljivati ovakve gluposti. Poslan u Ameriku zato što je otkrio korupciju? A što, kao iz Amerike ne može govoriti o navodnoj korupciji. Nije loše ponekad uključit i mozak, a ne samo pisati u svrhu što veće prodaje novina