Konačni rezultat pokazuje da se je 57,5 posto švicarskih građana izjasnilo za zabranu minareta. Najuvjerljiviji rezultati postignuti su u kantonu Appenzell-Innerrhorden gdje je čak 71 posto građana glasalo za zabranu.

Iako se smatralo da inicijativa neće proći, desetak posto neodlučnih je građana odlučilo na referendumu u Švicarskoj. Unatoč rascjepu čak i unutar stranaka koje su inicirale referendum, građani su se, protiv volje državnih institucija i većine parlamenta, odlučili zabraniti izgradnju minareta koje po mišljenju desničarskih političara predstavljaju ozbiljnu prijetnju švicarskoj kulturnoj baštini.

Zabranom izgradnje minareta, SVP (Švicarska narodna stranka) je upisao veliku pobjedu ne samo protiv političkih suparnika nego i protiv ekonomskih sila i crkvenih predstavnika koji su se zajedničkim snagama zalagali za tolerantniji pristup islamskoj zajednici.

Zakonska odredba koja zabranjuje izgradnju minareta težak je napad na vjersku slobodu u zemlji te nije u skladu s ustavnim i ljudskim pravima poručila je većina švicarskih parlamentaraca.

Prve reakcije

Ministrica pravosuđa, Evelin Widmer-Schlumpf prihvatila je odluku građana te je najavila kako se više neće graditi minareti, no da će oni koji su već izgrađeni i dalje postojati.

Ministrica je također izjavila kako još nije jasno koje će posljedice ova odluka imati, jer je odluka građana suprotna Europskoj konvenciji o ljudskim pravima te UN-ovim odredbama koji obvezuju Švicarsku.

Naglasila je kako se očekuje odluku europskog suda koji će se također očitovati o rezultatima referenduma i posljedicama istog.

Odluka o sudbini minareta

Švicarski su građani izašli na birališta kako bi odlučili o budućosti minareta koji krase četiri džamije u toj državi. Cijela je kontroverza oko izgradnje minareta pokrenuta još 2006. godine kada je muslimanska zajednica u Wengenu izgradila minaret nakon što je sud to odobrio iako su se građni te općine peticijom izjasnili protiv gradnje.

Nakon što je muslimanska zajednica Olten Türk Kültür Ocagi upisala za njih vrlo važnu pobjedu, na scenu su stupile desne populističe stranke EDU i SVP koje su pokrenule inicijativu za zabranu izgradnje minareta koji po njihovu mišljenju predstavljaju simbole moći u kršćanskoj Švicarskoj.

Prljava borba protiv minareta započela je dijeljenjem letaka uvredljivog sadržaja koji su potom zabranjeni, no nenadoknadiva šteta već je bila učinjena. Iako su i na desnoj političkoj margini postojali skeptici, svjesni da su poduzete akcije na rubu zakonitosti, glasovanje o zabrani izgradnje minareta nije se moglo zaustaviti.

Nacionalno vijeće odobrilo je inicijativu koja je pokrenuta 8. srpnja. 2008. godine nakon nepunih godinu dana. U svojoj odluci jasno su naznačili kako preporučuju da se prijedlog ne prihvati, što je jasan signal državne političke orijentacije koja smatra da bi zabrana bila u suprotnosti s načlom religijske slobode i tako diskriminirala dio građana.

Koja je svrha zabrane gradnje minareta te radi li se o kulturnom problemu ili problemu integracije imigranata u društvo, većini stranačkih pristaša nije jasno. Tako se na sjednicama u mjesnim zajednicama često govori o prijetnji islamizacije i porastu kriminala koji po njihovu mišljenju upravo potječe iz krugova muslimanskih vjerskih zajednica zbog čega mnogi građni ovaj referendum smatraju glasovanjem o integraciji muslimana općenito.

Švicarski biskup Paul Hinder koji kao apostolski vikar radi na Bliskom istoku izjavio je kako smatra da je tvrdnja kako prijeti islamizacija politička legenda koju krajnja desnica koristi kako bi sakupila jeftine političe bodove kod birača.

Iako se procjenjivalo da će se 53 posto birača izjasniti protiv zabrane minareta, politički analitičari slažu se u tome da će se jaz između vjerskih zajednica i dalje produbiti ne odustanu li desne stranke od pokušaja diskreditacije muslimana.

U Švicarskoj danas živi oko 350.000 muslimana od kojih veliki broj svoju vjeru prakticira u tamošnjim džamijama koje u većini slučjeva nemaju minarete.