PITANJE:

Vemmi: Molio bih da mi odgovorite kolika je godišnja potrošnja mlijeka u Hrvatskoj te koliku su godišnju kvotu ispregovarali naši pregovarači? Da li odobrena godišnja kvota proizvodnje mlijeka zadovoljava domaće potrebe bez uvoza?

ODGOVOR:

Republika Hrvatska je od 1. travnja 2012. godine započela s primjenom sustava mliječnih kvota. Do 21. ožujka 2015. dozvoljena proizvodna mliječna kvota iznosi 765 milijuna kg (1000 l=1030 kg).

Europska komisija je kod pregovora za mliječnu kvotu kao referentno razdoblje uzela u obzir samo 2007. godinu u kojoj je ostvarena rekordna isporuka od 673 milijuna kilograma mlijeka, a 77 milijuna je stavljeno na tržište putem izravne prodaje. Na tu ukupnu količinu od 750 milijuna kg mlijeka Hrvatska je tražila i Europska komisija prihvatila jednokratno povećanje od 2%, što je na kraju rezultirao s ukupnom dozvoljenom proizvodnom kvotom od 765 milijuna kg mlijeka.

Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka. Nacionalna mliječna kvota raspodjeljuje se izravno proizvođačima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B).

Potrebe za mlijekom u Hrvatskoj su, prema procjenama izloženima na Prvoj Međunarodnoj konferenciji o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, 2011., oko 1 milijardu litara na godinu. Za usporedbu, isporuka mljekarama u 2011. je iznosila oko 608 milijuna litara (oko 626 milijuna kg). Na istoj konferenciji izložen je podatak da Hrvatska treba uvesti 40% da bi zadovoljila spomenute potrebe.

Međutim, temeljem izračuna prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je mlijekom i mliječnim proizvodima samodostatna u iznosu oko 90%, zavisi od godine. Dakle, prema tim podacima, domaća potrošnja premašuje domaću proizvodnju za oko 10%. Potrebe, za razliku od potrošnje, su procjene koje uzimaju u obzir ono što je potrebno čovjekovom organizmu, a ne ono što se zaista troši.

No, istina je da trenutna domaća proizvodnja ne zadovoljava domaću potrošnju niti potrebe bez uvoza, niti dostiže odobrenu proizvodnu kvotu. Također, službeni podaci o uvozu i izvozu svih sirovina koje obavljaju mljekare, a vodi ih Državni zavod za statistiku, zaštićeni su u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09. i 59/12.).

Isto tako, treba imati na umu da se u Europskoj uniji mijenjaju pravila Zajedničke poljoprivredne politike, a time i pravila u mliječnom sektoru. Od 2015. proizvodne kvote u mliječnom sektoru se ukidaju, a detalji se još raspravljaju i u samoj Europskoj uniji.

PITANJE:

Info:Što će biti s osobama s invaliditetom? Da li će prava biti veća, manja ili će i dalje ovisiti isključivo o praznim državnim i lokalnim blagajnama? Što će biti s udrugama osoba s invaliditetom i njihovom financiranju? Da li će ovisiti o lokalnim, državnim ili nekim trećim izvorom prihoda? Da li će needucirane i neosposobljene udruge ovisiti isključivo o fondovima EU?

ODGOVOR:

Što se tiče prava osoba s invaliditetom o tome smo dosta pisali do sada i izvjesno je to kako sam ulazak u EU neće riješiti probleme osoba s invaliditetom. Njihova prava i mogućnosti će kao i do sada u mnogome ovisiti o ekonomskoj snazi države u kojoj žive, kao i o uspješnosti udruga u prikupljanju novca iz projekata EU ili drugih dostupnih projekata.

Što se tiče needuciranosti kadra u udrugama o pisanju projekata za EU, kroz samu EUčionicu je bio proveden tečaj besplatne edukacije o pisanju EU projekata, a za one koji se nisu prijavili ostaje i dalje mogućnost da se besplatno educiraju prateći naše članke na tu temu.

PITANJE:

Zoran: Poštovani zanima me koliko vremenski mogu boraviti u nekoj državi članici EU u potrazi za zaposlenjem?

ODGOVOR:

Radnici iz država ne-članica odnosno iz novih država članica koje imaju prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika ne mogu boraviti u određenoj državi članici u svrhu traženja posla. Oni moraju imati osigurano zaposlenje prije ulaska u dotičnu državu članicu. Tijekom lipnja 2013. će se moći saznati koje će „stare“ države članice uvesti prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika iz Hrvatske. Uvođenje tih razdoblja je autonomno pravo tih država, koje najkraće može trajati dvije godine, a najduže sedam godina.

Dakle, postavljeno pitanje pretpostavlja da za prakticiranje slobode hrvatskih radnika ne postoji tranzicijsko razdoblje. Uredba 1612/68/EEC regulira slobodu kretanja radnika između država članica Europske unije, ali se u njoj ne navodi nikakav rok tijekom kojeg radnik iz druge države članice mora pronaći zaposlenje. Time je nastala pravna praznina, jer se u praksi javljao određeni broj slučajeva koji su zahtijevali postojanje takvog roka. Ona je popunjena presudom Europskog suda pravde u slučaju Antonissen (C-292/89), koja priznaje državama članicama da, u nedostatku roka propisanog europskim propisima, same odrede rok. Međutim, u presudi je kao ograničenje prava država navedeno da se radniku iz druge države članice mora dati „razumno vrijeme“. To vrijeme ovisi od profesije i uvriježenih načina zapošljavanja na tržištu rada za tu profesiju. S druge strane, radnik iz druge države članice treba aktivno tražiti posao i mora postojati stvarna mogućnost da ga pronađe.

U širem smislu je relevantna Uredba 492/2011/EU, koja se prvenstveno odnosi na sprječavanje diskriminacije i drugih prepreka za ostvarenje slobode kretanja radnika unutar EU. U pronalasku zaposlenja u drugoj državi članici može pomoći EURES (Europska služba za zapošljavanje). Zaključno se može navesti kako nisu sve profesije dostupne radnicima iz drugih država članica. Određene profesije, vrlo usko vezane uz osnovne državne funkcije, su rezervirane samo za državljane dotične države.

PITANJE:

Hnnhotti: Hrvatski sam državljanin i u Italiji sam 10 godina, ali nemam stalni boravak nego na produženje na dvije godine. Nisam prije ispunjavao uvjete za stalni boravak pa me interesira da li nakon 1. srpnja imam pravo na stalni boravak bez talijanske nepotrebne birokracije i plaćanja takse koje nisu ni male?

ODGOVOR:

U EU postoji sloboda kretanja osoba, koja nije vezana uz slobodu kretanja radnika. Ta se sloboda sastoji od bez-viznog putovanja i boravka u drugoj državi članici u vremenu do 90 dana bez obveze prijavljivanja.

Taj se boravak može nastaviti i nakon isteka roka od 90 dana, ali se državljanin EU mora registrirati kod nadležnog tijela. Sam postupak registracije je brz i jednostavan. Državljani EU koji imaju registriran boravak duži od pet godina mogu dobiti dugotrajnu dozvolu boravka (long-term residence permit; Soggiornante di lungo periodo). Upravni postupak i njegovi troškovi ovise od propisa određene države članice. Moguće je pretpostaviti da taj postupak za državljane EU nije složen i pretjerano skup.

PITANJE:

Ivan: Hrvatski sam državljanin s prebivalištem u BiH. Interesira me, pošto se svakako namjeravam prijaviti u Hrvatsku, da li da to učinim prije 1. srpnja ili je svejedno"? Hoće li se promjeniti uvjeti prijave u Hrvatskoj za Hrvate iz BiH nakon stupanja Hrvatske u EU i hoće li se u cijelosti priznavati vozačke dozvole iz BiH bez dodatnih polaganja bilo teorije ili drugog kao što je slučaj u nekim zemljama EU?

ODGOVOR:

Poštovani, u ovom trenutku ne postoji nikakav problem da prijavite prebivalište u Hrvatskoj. Svakako, bitno je naglasiti kako je naredni period prilično turbulentan i moguće je da još uvijek dođe do nekakvih izmjena koje u ovom trenutku nisu poznate. Za svaki slučaj nije loše s vremena na vrijeme provjeriti u lokalnom MUP, Policijskoj upravi u kojoj se želite prijaviti da ne bi došlo do nekih iznenadnih i nepredviđenih izmjena.

Što se tiče vozačkih dozvola, prema trenutno važećim propisima ista se u potpunosti priznaje ako je iz BiH.

PITANJE:

Marko: Da li ću moći prilikom ulaska Hrvatske u EU zaposliti radnike (konobaricu) iz zemalja EU ili drugih?

ODGOVOR:

Hrvatska će datumom ulaska u EU otvoriti svoje tržište rada za građane iz drugih država članica. To znači da će se europski građani moći zapošljavati u Hrvatskoj bez radnih dozvola ili bilo kojih drugih ograničenja. Ipak, Hrvatska će biti u mogućnosti privremeno ograničiti svoje tržište rada za građane onih država članica koje će nakon našeg ulaska u EU uvesti tzv. tranzicijska razdoblja (najviše do sedam godina) unutar kojih će priječiti slobodno zapošljavanje hrvatskih građana na svom teritoriju. Stoga ćete konobaricu iz država članica koje će odmah otvoriti svoje tržište rada hrvatskim državljanima moći sigurno zaposliti. No, ako je riječ o kadru iz država koje će uvesti tranzicijsko razdoblje za zapošljavanje naših radnika trebat ćete se posavjetovati s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Ukoliko Hrvatska građanima tih država odluči uvesti mjeru reciprociteta to će privremeno spriječiti njihovo slobodno zapošljavanje na našem teritoriju.

PITANJE:

Zoran: Kako zbog financijske situacije namjeravam preseliti u neku od država članica EU, zanima me na kojoj web stranici je moguće dobiti uvid u trenutnu ekonomsku situaciju pojedine zemlje, odnosno zanima me koje države imaju mali broj nezaposlenih te stabilno gospodarstvo?

ODGOVOR:

Na EURES portalu (sekcija living and working) koji se može pretraživati na 25 jezika, možete pronaći kvalitetne informacije o ekonomskoj situaciji, sustavu socijalnog osiguranja, priznavanju diploma i troškovima života u svim državama članicama EU-a.

PITANJE: 

Budo: Profesionalni sam vozač i imam porodicu s kojom bih se selio u Njemačku. Svi imamo hrvatsko državljanstvo (supruga i dvoje maloljetne djece). Da li se mogu i ja i na koji način prijaviti za boravak tamo s njima i naći posao u svojoj struci nakon prvog srpnja?

ODGOVOR:

Nakon ulaska Hrvatske u EU svaka država članica moći će u periodu od najviše sedam godina ograničiti slobodno zapošljavanje hrvatskih državljana na svom teritoriju. Njemačka spada u red država članica koje su do sada bile najrestriktivnije vezano uz otvaranje svog tržišta rada. Stoga je za očekivati da će se takva ograničenja primjenjivati i na Hrvatsku. Ipak, za očekivati je da će nakon 01.07.2013. Njemačka liberalizirati tržište rada prema hrvatskim državljanima za neke profesije. Isto tako moguće je da će neke savezne države za hrvatske državljane primjenjivati liberalnije režime zapošljavanja. O svemu tome moći ćete nakon 01.07.2013. dobiti informacije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

PITANJE:

Mato: Da li će po ulasku u EU Hrvatskim državljanima na Schengenskim graničnim prijelazima opet udarati štambilje s datumom kada su ušli i izašli i koliko dugo mogu boraviti na Schengenskom području u „`komadu`“(npr.u Njemačkoj)?

ODGOVOR:

Schengenske države i Europska unija čine zajednički prostor za putovanje, unutar kojeg u redovnim okolnostima ne postoji granična kontrola i udaranje štambilja. Granična kontrola postoji na vanjskim granicama Schengenskog sustava. Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU hrvatskim državljanima neće biti štambiljane putovnice, već će koristiti trake za državljane EU (EU citizens). Međutim, to ne znači da hrvatski državljanin koji prelazi Schengenske vanjske granice ne treba imati putovnicu ili neki drugi dokument kojim se može potvrditi državljanstvo. Naime, u tom se postupku ponajprije potvrđuje identitet i potvrđuje državljanstvo neke od država EU, odnosno hrvatsko državljanstvo.    

U vezi boravka pravila se također mijenjaju. U principu dužina trajanja boravka, bez prekida ili sa prekidima, u nekoj od država članica nije od primarne važnosti. Ako bi postojala ograničenja onda ne bi postojala sloboda putovanja i nastanjenja unutar EU. Važno je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i osiguran izvor prihoda, a posebno prilikom reguliranja dugotrajnog boravka. Naime, dugotrajni boravak (preko 90 dana) podliježe obvezi registriranja kod nadležnih vlasti države primateljice.

PITANJE:

Zrinka: Zanima me da li će se moći raditi bez posebne radne dozvole u Španjolskoj nakon ulaska Hrvatske u EU i da li će se moći putovati u SAD bez vize?

ODGOVOR:

U Europskoj uniji postoji sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri slobode na kojima se temelji unutarnje tržište. Dakle, državljani država članica EU su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Međutim postoje takozvana privremena prijelazna razdoblja, koja se koriste za reguliranje priljeva radne snage na nacionalna tržišta radne snage tzv. starih država članica. Tim se mehanizmom nastoje spriječiti poremećaji uslijed velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih država članica.

 U Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je predviđen mehanizam prijelaznih razdoblja za zapošljavanje u sadašnjim državama članicama. Odluka da li će se uvesti i u kojem trajanju prijelazna razdoblja (najduže sedam godina, 2+3+2) je u cijelosti u nadležnosti država članica. S obzirom da države članice tu „odluku“ (ne radi se o posebnoj odluci, već stare države članice nastavljaju s primjenom ranijih mjera) donose relativno kasno, u ovom se trenutku ne može predvidjeti da li će Kraljevina Španjolska nastaviti s traženjem radnih dozvola za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo ili ne.

 Ni sada nemaju sve države članice EU bez-vizni režim putovanja u SAD. Državljani Republike Hrvatske imaju mogućnost jednostavnijeg i bržeg podnošenja viza za SAD. Radi se o procesu koji se sastoji od postupne i uvjetovane liberalizicije viznog režima do konačnog potpunog ukidanja zahtjevanja viza od strane SAD-a. Članstvo Hrvatske u EU će zasigurno doprinijeti da se proces ukidanja viza za putovanja u SAD, kao i druge države, (značajno) ubrza.

PITANJE:

Kuki: Živim i radim u Njemačkoj dvije godine. Imam radnu dozvolu na određeno vrijeme. Da li će stupanjem RH u EU biti povlastica prilikom bržeg dobivanja dozvole za rad i boravak na neodređeno vrijeme?

ODGOVOR:

Nužan uvjet da bi ste dobili stalni boravak u EU je to da ste 5 godina proveli u toj zemlji. Što se tiče povlastica za zapošljavanje u Njemačkoj, za sad se ništa neće primijeniti najmanje 2 godine. Naime, Njemačka je jedna od članica EU koja je iskoristila mogućnost da građanima Hrvatske ne odobri zapošljavanje 2 godine od ulaska u EU. Postoji mogućnost da će se to produžiti, a maksimum je 2 + 3 + 2, odnosno 7 godina od ulaska Hrvatske u EU.

PITANJE:

Emica: Imamo kuću u Hrvatskoj i želimo se prijaviti u Austriji. Da li možemo i u Hrvatskoj biti prijavljeni zbog kuće ili samo privremeno, jer nakon prodaje se selimo u Austriju? Državljani smo Hrvatske.

ODGOVOR:

Ukoliko je riječ o trajnom iseljavanju iz Hrvatske, dužnost svakog građana Hrvatske je izvršiti odjavu prebivališta u MUP-u. Prilikom dolaska/useljavanja u Austriju građanin EU koji se privremeno ili trajno useljava dužan je prijaviti svoj boravak nadležnim institucijama.

PITANJE:

Poli: Poštovani zanima me mogu li od 1.7. ja kao tvrtka iz RH potpisati ugovor s tvrtkom iz Austrije i bez ikakvih dodatnih obaveza uputiti ljude u Austriju da izvrše posao ugovoren ugovorom na tlu Austrije (djelatnost građevinarstvo)?

ODGOVOR:

Kako biste saznali konkretna pravila i uvjete koji su na snazi u Austriji u smislu poslovanja trebali biste kontaktirati Austrijsko veleposlanstvo u Zagrebu. Kontakti Veleposlanstva Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dostupni su na web stranici hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr/hr/predstavnistva/veleposlanstva-stranih-drzava-u-rh/austrija-zagreb,6.html#p.

 Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tržište EU za poduzetnike iz Hrvatske postaje unutrašnje tržište, odnosno Hrvatska postaje dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU. To poduzetnicima otvara brojne šanse, pod uvjetom da se dobro pripreme i upoznaju s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji. Hrvatska poduzeća će moći sudjelovati u svim javnim natječajima objavljenim u drugim zemljama EU, kao i u izvođenju radova. Obavijesti o javnim natječajima institucija, agencija i drugih tijela EU na svim službenim jezicima EU u cijelosti se objavljuju na internetskim stranicama http://ted.europa.eu.

 Sloboda pružanja usluga jedna od četiri temeljne slobode koje omogućavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, a obuhvaća i pravo poslovnog nastana u bilo kojoj državi članici Unije. Poslovni nastan znači pravo započinjanja i obavljanja djelatnosti u bilo kojoj državi članici, npr. osnivanjem trgovačkih društava ili kao samozaposlenih osoba. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatskim poslovnim subjektima (fizičkim ili pravnim osobama) bit će omogućeno slobodno pružanje usluga u svakoj državi članici Europske unije, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Pružatelj usluge moći će prekogranično pružati usluge koristeći se svojom profesionalnom titulom, u pravilu bez dodatnog priznavanja kvalifikacija u toj državi članici. Država primateljica može tražiti samo da pružatelj usluge prijavi da će pružati usluge (uz dokaze o državljanstvu, kvalifikacijama i poslovnom nastanu u matičnoj državi). Ukoliko djelatnost ima implikacije na javno zdravlje ili sigurnost, država članica ima pravo ispitati stupanj kvalifikacija pružatelja usluga, kao i tražiti da pruži dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti. Uvjeti za otvaranje trgovačkih društava u EU-u biti će isti kao uvjeti za državljane države članice EU-a u kojoj naši državljani budu htjeli otvoriti trgovačko društvo. O samoj proceduri se morate raspitati kod nadležnih tijela države članice u kojoj želi registirati poduzeće. 

Informacije koje bi Vam mogle koristiti možete pronaći na sljedećim web stranicama:

- Hrvatska gospodarska komora, kao i županijske komore, organiziraju edukacije na temu poslovanja u EU. Upravo je u tijeku jedan takav edukativni ciklus u Varaždinu http://www.evarazdin.hr/varazdin-nastavljen-ciklus-seminara-poslovanje-u-europskoj-uniji/,

- o poslovanju u EU možete pogledati službeni informativni portal Your Europe koji nudi informacije za poslovne subjekte u EU, drugim riječima to su pravila koja će vrijediti za hrvatske gospodarstvenike nakon ulaska u EU http://europa.eu/youreurope/business/index_en.htm,

- Europska poduzetnička mreža http://een.hr/. Mreža pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe te im pomaže maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske Unije i jedinstvenog europskog tržišta. Usluge EEN Mreže specifično su kreirane za male i srednje poduzetnike (MSP) ali su dostupne i poslovnim institucijama, istraživačkim centrima te sveučilištima u cijeloj Europi.

PITANJE:

Leko: Otišao sam u Njemačku preko HZZ-a i zaposlio se u staračkom domu kao njegovatelj. Trenutno mi se ne priznaje diploma srednje medicinske škole, pa me zanima da li će mi se ona priznati kad RH uđe u EU ili ipak moram polagati u Njemačkoj?

ODGOVOR:

Ukoliko ste srednju školu završili prema programu koji nije bio usklađen s minimalnim uvjetima iz Direktive 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju neće omogućiti automatsko priznavanje Vaše kvalifikacije medicinske sestre u zemljama članicama EU. U razdoblju pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatska je imala obavezu uskladiti svoje obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija za sedam reguliranih profesija iz predmetne Direktive (među kojima je i kvalifikacija medicinske sestre), uvjet koji je ispunjen, te će samo one kvalifikacije koje će se stjecati nakon završenog obrazovnog programa usklađenog s Direktivom prepoznate i automatski priznate u zemljama članicama EU.

PITANJE:

Naser: Molim vas informaciju da li će se nakon ulaska Hrvatske u EU lakše dobiti radna dozvola, jer imam siguran posao u Austriji i znam odlično njemački jezik. Imam završen ekonomski fakultet.

ODGOVOR:

U Europskoj uniji postoji sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri sloboda na kojima se temelji unutarnje tržište. Dakle, državljani država članica EU su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Međutim postoje takozvana privremena prijelazna razdoblja, koja se koriste za reguliranje priljeva radne snage na nacionalna tržišta radne snage tzv. starih država članica. Tim se mehanizmom nastoje spriječiti poremećaji uslijed velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih država članica.

 U Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je predviđen mehanizam prijelaznih razdoblja za zapošljavanje u sadašnjim državama članicama. Odluka da li će uvesti i u kojem trajanju prijelazna razdoblja (najduže sedam godina (2+3+2) je u cijelosti u nadležnosti država članica. S obzirom da države članice tu „odluku“ (ne radi se o posebnoj odluci, već stare države članice nastavljaju sa primjenom ranijih mjera) donose relativno kasno, u ovom se trenutku ne može predvidjeti da li će Austrija nastaviti sa traženjem radnih dozvola za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo ili ne.

 Međutim, mogu se navesti dodatne obavijesti, koje Vam mogu biti korisne. Uz  Njemačku, Austrija ima najrestriktivniju politiku useljavanja. Te su dvije države u prethodna dva proširenja EU koristile najduže dozvoljeno vrijeme prijelaznih razdoblja za zapošljavanje radnika iz novih država članica. Pri tome je važno navesti da unatoč prijelaznom razdoblju, hrvatski državljani, kao državljani države članice EU, imaju prednost u zapošljavanju u starim državama članicama u odnosu na državljane država koje nisu članice EU. Dakle, trebali bi lakše dobiti austrijsku radnu dozvolu. Nadalje, s obzirom na Vaše znanje njemačkog jezika i posjedovanje sveučilišnog obrazovanja, mogućnosti za Vaše zapošljavanje su veće. Naime, dosadašnje analize ukazuju da je prijelazno razdoblje, u državama koje su ih koristile, imala ograničen učinak na slobodu kretanja visokokvalificiranih i specijaliziranih radnika iz novih država članica.

PITANJE:
Malkavian: Zanima me kako teče postupak kod trajnog preseljenja u državu članicu EU. Želim se preselit u Švedsku i u zadnje dvije godine nailazim na prepreke od strane Švedskog Veleposlanstva u Zagrebu koje tvrdi da hrvatski građani nemaju prava niti uvjete za preseljenje u Švedsku. Također me zanima zapošljavanje u Švedskoj. Hoće li mi se priznati srednjoškolska diploma, jer sam po struci komercijalist-trgovac, te bih se željela zaposliti u Švedskoj? Koje su institucije nadležne za pomaganje građanima koji se žele odseliti u državu članicu EU?

ODGOVOR:
Europska unija razvija nešto za što se koristi izraz „Migracijska politika“, ali ona ne uključuje useljavanje. Premda je Europska komisija u više navrata pokušala useljavanje staviti među zajedničke politike, čime bi to područje prešlo u nadležnost EU, države članice su se tome usprotivile, držeći da se radi o temeljnom suverenom pravu država.

Dakle, bez obzira na dosadašnje negativne odgovore Veleposlanstva Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj na Vaše zahtjeve, u obvezi ste ispuniti uvjete koje ta država svojim relevantnim propisima postavlja. Ne postoji nekakav propis EU koji bi nalagao da se Vaša zamolba razmatra izvan tog okvira.

Premda je slobodno kretanje radnika jedna od četiri ekonomske slobode na kojima se temelji izgradnja jedinstvenog tržišta EU, tijekom više prethodnih proširenja tzv. “stare države članice” su uvele prijelazna razdoblja za kretanje radnika iz novih država članica EU. Institut prijelaznih razdoblja u osnovi predstavlja privremenu derogaciju slobode kretanja radnika, za što se kao formalni razlog navodi sprječavanje poremećaja na nacionalnom tržištu rada uslijed značajnijeg dolaska jeftinije radne snage. Konkretno to znači da je Švedska, kao i sve ostale sadašnje države članice, slobodna i nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU za radnike koji imaju hrvatsko državljanstvo zadržati restrikcije koje postoje za državljane država ne-članica EU. (Prijelazno razdoblje počinje sa dvije godine trajanja, može se nastaviti sa tri godine i iznimno može biti produženo sa još dvije godine, što je sveukupno sedam godina.)

Međutim, činjenica je kako je Švedska dosta liberalna u pogledu useljavanja. Na primjer, u 2004. g. kada je u članstvo EU ulazilo čak 10 novih država, uz Veliku Britaniju i Irsku, Švedska nije koristila ni početne dvije godine prijelaznih razdoblja za slobodu kretanja radnika. U slučaju Hrvatske za sada to nije poznato, stoga je uputno pričekati još tri mjeseca koliko je preostalo do ulaska Hrvatske u članstvo EU. Naime, države takve odluke ne donose bez temeljite i široke procjene, a u slučaju negativne odluke samo se nastavlja s politikom koja vrijedi za države ne-članice EU.

Hrvatska ne potiče iseljavanje svojih državljana, ali ih niti ne sprječava u takvoj njihovoj namjeri. Stoga postoji Migracijski centar HZZ-a čija je svrha «jačanje nacionalnih kapaciteta u razvoju politike i dobre prakse kao zemlje podrijetla i odredišta u kontekstu potreba za stranom radnom snagom, te jačanje informiranosti i poticanje zakonitih migracija kroz izravno pružanje usluga informiranja i savjetovanja migrantima i potencijalnim migrantima». U slučaju Švedske useljavanjem i ostalim migracijskim pitanjima se bavi po stručnosti vrlo poznata državna institucija, čiji je naziv na engleskom jeziku „Swedish Migration Board“
(http://www.migrationsverket.se/info/start_en.html).
Ta međuresorna institucija se bavi i zapošljavanjem u Švedskoj (http://www.migrationsverket.se/info/Arbeta_en.html).

Vjerujemo da ćete na Internet stranicama te institucije pronaći zadovoljavajuće obavijesti o priznavanju ranije stečenih stručnih kvalifikacija u Švedskoj, te bismo Vam skrenuli pažnju da u EU postoji Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework; http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/eqf_en.htm).

PITANJE:
Simply: Nakon ulaska Hrvatske u EU imam li pravo na vizu u Švicarskoj pošto imam garantirano radno mjesto?

ODGOVOR:
Ne može se govoriti da netko ima “pravo na vizu” u punom smislu te riječi. Istina, u nekim državama članicama EU u određenim slučajevima postoji mogućnost žalbe u slučaju negativne odluke povodom zahtjeva za izdavanjem vize. Doduše, to ne mijenja temeljnu činjenicu da zahtjev treba biti opravdan i da podnositelj ne smije predstavljati prijetnju za državu u koju namjerava putovati.

U Europskoj uniji postoji zajednička politika na području viza, čija je svrha zadovoljavajuća harmonizacija viznih politika država članica. Međutim, zajedničkom politikom je obuhvaćen boravak preko 90 dana (dugotrajni boravak), dok je boravak ispod 90 dana (kratkotrajni boravak) i dalje u nadležnosti država članica.

U Vašem slučaju se radi o izdavanju vize u svrhu rada, čemu države pridaju veliku pažnju. Stoga države traže dodatne dokaze o radu, kako bi se spriječio eventualni nezakoniti rad. U tom smislu postoji snažno nastojanje da se dodatna jamstva ne traže samo od stranca koji namjerava raditi, već i od poduzeća koje ga želi zaposliti.

Kao prvo, Švicarska nije članica EU, već Europskog područja slobodne trgovine (EFTA). Po integracijskoj složenosti, područje slobodne trgovine je daleko ispod onog nivoa na kojem se trenutno nalazi EU. Kao osnovna razlika se može navesti da je EU ušla u stupanj razvoja kojeg uvelike određuje političko ujedinjavanje, dok je zona slobodne trgovine ograničena na relativno usku ekonomsku suradnju. Dakle, primjena pravila EU se ne može očekivati od strane Švicarske.  

Švicarska je slobodna samostalno donositi propise i ima najrestriktivniju politiku useljavanja u Europi. S druge strane, EU i EFTA zajedno čine Europski ekonomski prostor. Radi se o zajedničkom prostoru u kojem postoje zajednička temeljna pravila na ekonomskom području. Stoga je za pretpostaviti, da će nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo EU, 1. srpnja 2013. g., reguliranje odgovarajućih statusa hrvatskim građanima u Švicarskoj biti lakše.

PITANJE:
Ric: Radim i prebivam u Hrvatskoj, a posjedujem europsku vozačku (D). Hoću li je morati mijenjati poslije ulaska RH u EU?

ODGOVOR:
Osoba koja boravi duže od 1 godine u Hrvatskoj trebala bi ishoditi nacionalnu vozačku (Hrvatsku) dozvolu i iz ove perspektive to se neće promijeniti ni kad uđemo u EU. Jedino što bi moglo biti korisno u vašem slučaju je to da u drugoj EU državi (u kojoj imate državljanstvo) zatražite jedinstvenu EU vozačku dozvolu.

PITANJE:
Marin: Koji će mi dokument biti potreban meni i mojoj djeci za ulazak u Italiju u trenutku kada uđemo u EU? Znam da je sada za mene dovoljna osobna, a za djecu potrebna putovnica. Kada će prelaz preko granice biti potpuno otvoren (bez kontrole i zaustavljanja)?

ODGOVOR:
Iako će ulazak Hrvatske u EU administrativno olakšati kretanje ljudi i roba, bitno je uzeti u obzir neka ograničenja. Naime, samim ulaskom u EU Hrvatska ne postaje dijelom Schengenskog prostora, nego zapravo vrši funkciju vanjske granice EU. Tako da ulazak Hrvatske u EU ne mora nužno značiti da će se promijeniti dosadašnja regulativa (dokumenti) koju će neka od zemalja tražiti, jer to prvenstveno ovisi o pojedinačnoj regulativi.

PITANJE:
Kiki: Trenutno radim za hrvatsku firmu koja radi u Njemačkoj. Do sada sam morao imati pauzu 2 godine. Radim s dosta Poljaka, Mađara koji su mi rekli da su odmah nakon ulaska u EU otvorili svoje firme i došli raditi na isto radno mjesto gdje su i prije bili, ali ovoga puta bez pauze. Navodno je tako zato što oni plaćaju doprinose u matičnoj državi i imaju ugovore s firmom za koju i ja radim preko svoje hrvatske firme. Da li ćemo i mi imati sličan tretman i da li će firma za koju ja radim imati ista prava kao i oni i raditi bez pauze?

ODGOVOR:
Uz Austriju, Njemačka je bila najrestriktivnija država članica EU u pogledu tranzicijskih razdoblja za slobodu kretanja radnika. Ona se odlučila za korištenje maksimalnih sedam godina trajanja tranzicijskog razdoblja. K tome, Njemačka se odlučila za uvođenje određenih ograničenja za slobodno kretanje usluga.

Vaše pitanje spada pod slobodu poduzetništva u okviru nacionalnog zakonodavstva, koje se sastoji od osnivanja poduzeća i poslovanja sukladno propisima. Premda je to i sada uvelike moguće, to poduzeće nakon hrvatskog ulaska u EU može poslovati u EU kao da se radi o nacionalnom ekonomskom prostoru. U slučaju da nije tako, ne bi postojalo unutarnje tržište EU.

Dakle, možete osnovati poduzeće u Hrvatskoj, koje će, u okviru svoje djelatnosti, potpisati ugovor sa stranim poduzećem, radi obavljanja određenog rada u inozemstvu, čak i u slučaju da se rad obavlja u državi članici EU koja je odlučila koristiti tranzicijska razdoblja za slobodno kretanja radnika. Tu se ne pojavljujete vi kao fizička osoba koja obavlja rad, nego poduzeće kao pravna osoba prodaje vaš rad u okviru svog redovitog poslovanja.

PITANJE:
Daniela: Želio bi uložiti u pogon za preradu kiselog kupusa. Interesiraju me bespovratni krediti EU fondova, koji je postupak i kako doći do njih? Kako doći do kvalitetnog konzultanta za EU fondove i koliko bi to koštalo?

ODGOVOR:
Mogućnosti financiranja projekata vezanih uz  preradu prehrambenih proizvoda do sada su se vezivale uz program IPARD, Mjeru 103. Međutim, u Pravilniku o provedbi IPARD programa, Mjere 101. i 103. nismo uočili mogućnost financiranja projekata vezanih uz  preradu kiselog kupusa. U tijeku je priprema dokumenata kojima se određuju prioriteti za financiranje sredstvima EU koji će se koristiti po pristupanju. Poljoprivrednim fondovima upravljati će Ministarstvo poljoprivrede uz pomoć Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Vas upućujemo na njih za ispitivanje mogućnosti financiranja Vašeg projekta.

PITANJE:
Miro: Hoće li Austrija nakon ulaska Hrvatske u EU priznati diplome stečene prije 1990. u Srbiji?

ODGOVOR:
Austrija ima uspostavljen sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija koji razlikuje postupke priznavanja za regulirane profesije za one kvalifikacije stečene u zemljama članicama EU i one u tzv. trećim zemljama. Kvalifikacija stečena u Srbiji je kvalifikacija stečena u trećoj zemlji. Ovisno o tome o kakvoj se profesiji radi, reguliranoj (npr. u području zdravlja) ili nereguliranoj primjenjuju se odgovarajući postupci. Sve informacije o konkretnim upitima daje nacionalni informativni centar u Austriji, odnosno NARIC ured.

PITANJE:
Tenni: Molim Vas informaciju da li nakon ulaska Hrvatske u EU imam pravo boravka odnosno nastanjenja u EU (konkretno Njemačka) bez dodatnih papira, znači samo prijava na općini ?

ODGOVOR:
EU predviđa 3 mogućnosti za građane koji žele promijeniti boravak unutar EU - do 3 mjeseca, duže od 3 mjeseca i stalni boravak (detaljnije možete provjeriti: Boravak u drugoj članici EU). Načelno za boravak do 3 mjeseca ne trebate nikakve posebne dokumente, ali ipak u nekim zemljama je potrebno prijaviti boravak (detaljnije možete provjeriti: Potreba prijave boravka). Kod pitanja nastanjenja, odnosno stjecanja statusa stalnog boravka potrebno je boraviti u toj zemlji najmanje 5 godina. Bitno je napomenuti da je Njemačka iskoristila svoje pravo i za sada uvela restrikciju u smislu slobodnog zapošljavanja hrvatskih državljana naredne dvije godine, što se naknadno može još produžiti do maksimalno 7 godina ukupno od pristupanja Hrvatske EU.

PITANJE:
hr150184: Imam 3 godine zabranu ulaska u EU zbog prekršaja. Hoću li moći prvog srpnja 2013. ući u EU?

ODGOVOR:
Iako ćemo s 1. srpnja.2013. postati punopravna članica EU, što znači da ćemo biti dio zajednice zemalja, ne znači da će do sada izrečene zabrane kretanja iz jedne zemlje u drugu biti ukinute. Dakle, dok traje zabrana ulaska u neku zemlju osoba u tu zemlju ne bi smjela ući.

PITANJE:
Vladimir: 2009.  radio sam u Njemačkoj na crno, uhvaćen sam i dobio zabranu i novčanu kaznu od 3750 eura za noćenje od tri tjedna u njihovom zatvoru. Zabrana je trajala do 22.05.2012. Imam osiguran zimski posao u Austriji. Pošto preko ljeta radim u Lošinju na otoku Iloviku, želio sam zimi raditi u Austriji. Dobio sam posao, ali ne mogu preći granicu. Zabrana mi je produžena sada opet do 2015. Da li se nakon ulaska Hrvatske u EU to sve briše? Zanima me da li ću moći ove godine na zimu moći otići u Austriju raditi?

ODGOVOR:
Kako nema graničnih kontrola unutar zemalja EU, osoba uhvaćena u prekršaju bit će sankcionirana sukladno zemlji koja je izrekla zabranu.

PITANJE:
Hot: Ako je netko imao zabranu za Englesku i ta zabrana je prestala važiti prije godinu dana, je li nam nakon ulaska u EU Engleska još uvijek može raditi probleme oko prelaska granice?

ODGOVOR:
Što se tiče Velike Britanije, ona nije članica Schengena što znači da svaka osoba kojoj je bila izrečena neka mjera treba provjeriti u konzularnom predstavništvu Velike Britanije kakve su mogućnosti ulaska.

PITANJE:
Zoran: Da li će se ulaskom Hrvatske u EU moći boraviti u zemljama članicama koje neće uvesti restrikcije bez nekih posebnih dozvola, npr. ja želim otići u Švedsku i tamo živjeti?

ODGOVOR:
Sloboda kretanja radnika razumijeva slobodu zapošljavanja državljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava. Sloboda kretanja radnika u Uniji za državljane država članica ograničena je jedino pri zapošljavanju u državne službe i iz razloga javnoga reda ili javnoga zdravstva.

PITANJE:
Cubmil: Interesira me, ukoliko je poznato ili se nagađa, da li će Nizozemska otvoriti vrata našim radnicima ili će i dalje trebati radna dozvola?

Odgovor:
Institut prijelaznih razdoblja, u osnovi predstavlja privremenu derogaciju slobode kretanja radnika, i rezultat je pristupnih pregovora. U zadnja dva kruga proširenja su korištena prijelazna razdoblja za slobodu kretanja radnika, po shemi „2 + 3 + 2“, odnosno najdulje sedam godina. Po toj shemi će funkcionirati prijelazna razdoblja za slobodno kretanje radnika i iz Hrvatske. Tzv. „stare države članice“, posebno one s restriktivnijom useljeničkom politikom, se zalažu za uvođenje prijelaznih razdoblja za slobodno kretanje radnika iz država koje su kasnije ušle u članstvo. Za to se kao razlog navodi sprječavanje poremećaja na nacionalnom tržištu rada uslijed značajnijeg dolaska jeftinije radne snage. Konkretno, stara država članica potpuno samostalno odlučuje o korištenju prijelazno razdoblje od dvije godine jednostavnim nastavkom primjene ranijih ograničenja pristupu nacionalnom tržištu rada. Dodatne tri godine se mogu koristiti uz prethodnu obavijest EK, dok se za završne dvije godine mora dokazati neophodnost nastavka primjene prijelaznih razdoblja radi održanja stabilnosti nacionalnog tržišta rada. S obzirom na samostalnost koje države članice imaju u korištenju prve dvije godine, trenutno ne postoje pouzdane obavijesti o eventualnom korištenju prijelaznih razdoblja za slobodno kretanje radnika iz Hrvatske. Iz ranijih krugova proširenja se može reći da Nizozemska ima liberalniji pristup useljavanju i nije bila u skupini država koje su koristile sve mogućnosti iz prijelaznih razdoblja. U slučaju uvođenja, postoje dva pravna načela iz Ugovora o pristupanju EU koja idu na ruku hrvatskim radnicima. Prvi je zabrana pogoršavanja pristupa tržištima rada starih država članica u odnosu na stanje prije pristupanja. Drugi je prednost u zapošljavanju u odnosu na radnike iz država koje nisu članice EU. Konačnu odluku o korištenju prijelaznih razdoblja će države članice u značajnom broju slučajeva donijeti relativno kasno, odnosno neposredno prije 1. srpnja 2013. godine. Razlog tome je nastojanje međusobne usklađenosti (između ostalog, radi izbjegavanja tzv. „efekta magneta“, koji se sastoji u naglašenijem preferiranju od strane migranata onih država koje imaju liberalniju politiku useljavanja). Za detaljnije obavijesti se možete obratiti Veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj.   

PITANJE:
Sinisa: Kroz EU fond za prilagodbe globalizaciji godišnje je osigurano 500 miljuna eura za pružanje pomoći radnicima koji ostaju bez posla zbog ulaska u EU. Kakva ljudska i radna prava mogu ostvariti špediteri koji ostaju ulaskom u Uniju bez radnog mjesta i egzistencije?

ODGOVOR:
Otpremnici za koje je izvjesno da bi zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mogli ostati bez svih ili dijela poslova koje su do sada obavljali upućuju se na preobrazbu u logističke operatere ili specijalizaciju za druge poslove osim carinskog zastupanja, iz djelokruga otpremništva i logistike, na iznalaženje poslova vezanih uz robne tokove izvan Europske unije, na iznalaženje sredstava za restrukturiranje poslovanja, prekvalifikacije zaposlenih, preusmjeravanje zaposlenih u druge djelatnosti i slično (podaci HGK). Slični programi zbrinjavanja razvijeni su i za druge profesije, npr. policiju.

PITANJE:
Predrag: Zanima me kada će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje krenuti s izdavanjem "Europskih kartica zdravstvenog osiguranja" i na koji način će one funkcionirati?

ODGOVOR:
Osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvaruju, za vrijeme privremenog boravka na području država članica Europske unije pravo na zdravstvene usluge koje su potrebne iz medicinskih razloga, uzimajući u obzir prirodu zdravstvenih usluga i očekivanu dužinu privremenog boravka u državama članicama EU" citat iz Pravilnika o EKZO NN 153/2011 koji stupa na snagu 1.7.2013.

Ulaskom u Europsku uniju u srpnju iduće godine hrvatski će građani uz predočenje europske zdravstvene iskaznice besplatno dobivati zdravstvene usluge koje se pružaju na razini hitne medicinske pomoći, hitnih bolničkih prijema i domova zdravlja (za više informacija o EKZO pogledajte članak Besplatna liječnička skrb zateknete li se bilo gdje u EU ).

PITANJE:
Mera: Kakva su Vaša predviđanja u vezi s uvođenjem restrikcija za zapošljavanje, hoće li ih Francuska uvesti ili ne?

ODGOVOR:
Recentna kretanja u Francuskoj daju zaključiti da se u toj državi razvija restriktivnija politika u pogledu migranata i useljavanja. Iz ranijih krugova proširenja se može reći da Francuska nije bila u skupini država koje su koristile sve mogućnosti iz prijelaznih razdoblja. U slučaju uvođenja, postoje dva pravna načela iz Ugovora o pristupanju EU koja idu na ruku hrvatskim radnicima. Prvi je zabrana pogoršavanja pristupa tržištima rada starih država članica u odnosu na stanje prije pristupanja. Drugi je prednost u zapošljavanju u odnosu na radnike iz država koje nisu članice EU. Konačnu odluku o korištenju prijelaznih razdoblja će države članice u značajnom broju slučajeva donijeti relativno kasno, odnosno neposredno prije 1. srpnja 2013. godine. Razlog tome je nastojanje međusobne usklađenosti (između ostalog, radi izbjegavanja tzv. „efekta magneta“, koji se sastoji u naglašenijem preferiranju od strane migranata onih država koje imaju liberalniju politiku useljavanja). Za detaljnije obavijesti se možete obratiti Veleposlanstvu Republike Francuske u Republici Hrvatskoj.   

PITANJE:
Mffhr: Zanima me status stranaca u RH (koji trenutno trebaju vizu za ulazak u RH, a imaju reguliran boravak), npr. spajanje obitelji ako je udata za hrvatskog državljana ili imaju status radne dozvole i boravka. Ulaskom RH u Europsku uniju, mogu li se i stranci koji imaju reguliran boravak u RH slobodno kretati Europskom unijom ili moraju vaditi vizu npr. da idu u Sloveniju? U Sloveniji stranac koji ima boravak (ili Schengen vizu), a nije državljanin EU može se slobodno kretati unutar Schengena i nekih članica EU. Zanima me hoće li tako funkcinirati i u RH?

ODGOVOR:
Jedna od sloboda koja postoji u EU je sloboda kretanja. Ona se sastoji od slobodnog kretanja i boravka u svakoj državi članici EU u trajanju do 90 dana. U tu svrhu nije potrebno pribavljati vizu i druga odobrenja. Korisnici te slobode su svi državljani država članica EU, ali i svi državljani trećih država (država koje nisu članice EU) - pod uvjetom da imaju zakoniti boravak po nekom osnovu u jednoj od država članica. Potrebno je imati na umu da sloboda kretanja ne predstavlja pravo na zapošljavanje u drugoj državi članici EU.

Nastavno na primjer koji navodite, u smislu slobode kretanja neće biti iznimaka za hrvatske državljane i državljane trećih država koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj nakon ulaska u članstvo EU.

PITANJE:
Romano: Ako Hrvatska uđe u EU, na koji način i nakon minimalno koliko vremena može iz EU istupiti?

ODGOVOR:
Lisabonski ugovor je predvidio mogućnost izlaska države članice iz Europske unije. Postupak je propisan člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji. Postupak podrazumijeva da država koja želi izaći iz članstva o svojoj namjeri izvjesti EU. O modalitetima izlaska vode se pregovori između države koja želi izaći i EU. Pregovori se vode oko modaliteta izlaska i budućih odnosa. Ukoliko se pregovori ne završe u roku od dvije godine dolazi do automatskog raskidanja odnosa između EU i države koja izlazi iz članstva. Naravno sporazumno se rok od dvije godine može i produljiti. Dakle, sukladno Lisabonskom ugovoru svaka država može izaći iz članstva ako tako odluči.

PITANJE:
Vrhnje: Ukoliko kao turist u Njemačkoj nađem firmu da mi napravi radnu dozvolu, da li ću moći raditi makar nismo u EU?

ODGOVOR:
Mogućnost rada u drugoj zemlji, članici EU ili ne, moguće je ukoliko imate valjanju radnu dozvolu, što je konkretno s Njemačkom jako dobro riješeno. Detaljne informacije o tome kako to regulirati možete pronaći u članku Sezonski rad u Njemačkoj.

PITANJE:
Zoltan Može li osoba koja upravo završava studij u Austriji, koji je trajao preko 5 godina, steći pravo boravka (i eventualno pravo na radnu dozvolu) nakon 1. srpnja?

ODGOVOR:
Prema generalnim pravilima to je moguće, ako osoba na dan 01.07.2013. (uz uvjet da taj dan bude službeno pristupanje Hrvatske EU) bude boravila u Austriji više od 5 godina neprekidno, osoba bi mogla steći sva prava koja imaju i Austrijski državljani uključujući i pravo na rad. Bilo bi dobro provjeriti direktno u Austriji od kojeg dana se počinje računati razdoblje od 5 godina. Naime, u nekim područjima dopuštena je sloboda članicama da samostalno kreiraju zakonodavstvo, a onda to ostavlja mogućnost da npr. Austrija može započeti s računanjem tek od 01.07.2013.