PITANJE: valentina.anzil:
Da li se može desiti da Hrvatska zbog neispunjenih potpisanih uvjeta konkretno- ako naš deficit bude niži od dozvoljenog (dogovorenog) postotka ne dobije novce od EU? Koliki je naš deficit i koliki je dogovoreni?
ODGOVOR: Program Vlade Republike Hrvatske, Smjernice ekonomske i fiskalne politike i Pretpristupni ekonomski programi su dokumenti koji sadrže područja pravne stečevine EU koja uređuju fiskalnu politiku. Navedenim dokumentima pokazuje se da Hrvatska namjerava provoditi svoju fiskalnu politiku u skladu s načelima koja se primjenjuju u Europskoj uniji (osobito postavljeni ciljevi razine deficita i javnog duga sukladno referentnim vrijednostima procedure pri prekomjernom deficitui). Kriterijima konvergencije (nazivaju se još i Kriteriji iz Maastrichta jer su postavljeni Ugovorom iz Maastrichta) utvrđeno je, među ostalim, da proračunski deficit ne smije biti veći od 3% BDP-a. Ta odredba vrijedi za sve države članice EU-a koje ulaze u eurozonu (tj. koje zamjenjuju svoju nacionalnu valutu eurom). Stoga, kada Hrvatska bude uvodila euro kao nacionalnu valutu, za nju će vrijediti ista odredba o fiskalnom (proračunskom) deficitu kao i za druge članice.
Važno je istaknuti da samim ulaskom u članstvo EU-a Hrvatska neće automatski ući u eurozonu, tj. neće kunu zamijeniti eurom. Da bi ušla u eurozonu, Hrvatska će morati zadovoljiti navedeni kriterij o deficitu, kao i druge kriterije konvergencije.
Na sastanku Europskog Vijeća, održanom 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, predsjednici država zemalja članica Europske unije donijeli su odluku u smislu daljnjeg jačanja gospodarske integracije i koordinacije Europske unije kroz uvođenje novih zajedničkih fiskalnih pravila za sve zemlje članice. Zaključci Europskog Vijeća vezano za deficit zemalja članica:
Uvođenje novih fiskalnih pravila za sve zemlje članice - Proračuni zemalja članica moraju biti uravnoteženi ili u suficitu, tj. godišnji strukturni deficit ne smije prelaziti 0,5% nominalnog BDP-a; ovo pravilo će biti inkorporirano u nacionalna zakonodavstva što će provjeravati Europski sud pravde; države čiji će se proračun zateći u prekomjernom deficitu morati će podnositi program sa definiranim potrebnim strukturnim reformama sa ciljem osiguranja korekcije prekomjernog deficita čiju će provedbu pratiti Europska Komisija i Vijeće.
Jačanje proračunske discipline zemalja članica - Pravila koja uređuju procedure vezane uz prekomjerni deficit zemalja članica (članak 126. Ugovora o osnivanju Europske unije) bit će izmijenjena uzevši u obzir sljedeće: ukoliko deficit zemlje članice premaši 3% BDP-a, uvesti će se automatske posljedice za istu u obliku mjera i kazni koje će predložiti Europska komisija.
Hrvatski sabor donio je na sjednici 23. studenoga 2010. godine Državni proračun za 2011.godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu. Za 2011. planiran je deficit od 14.885.810.859 kuna, za 2012. godinu od 10.612.801.064 kuna, a za 2013. godinu deficit u iznosu od 6.426.153.699 kuna2.
PITANJE:
bojan_stipic: Kakva će biti porezna politika prema umjetninama?
ODGOVOR:
Poreznu politiku prema umjetninama svaka od zemalja članica određuje sama za sebe. Tako se na primjer u Latviji primjenjuje takozvani
Cedularni sustav - "Snižena" stopa od 15% koja se između ostalog odnosi i na dohodak od umjetničkih aktivnostiii. Neke zemlje, kao npr. Slovenija uvele su nestandardne olakšice koje se odnose na kupnju umjetnina. O svojoj poreznoj politici prema umjetninama će Hrvatska odlučivati sama.
PITANJE:
brdaidoline: Zanima me kada će u potpunosti zaživjeti program razmjene studenta u RH?
ODGOVOR:
Prema Akcijskom planu za otklanjanje prepreka i jačanje međunarodne mobilnosti u obrazovanju za razdoblje od 2010. do 2012. iii Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, mobilnost na visokoškolskoj razini jedan je od prioriteta Bolonjskoga procesa i Republika Hrvatska je, kao potpisnica Bolonjske deklaracije, pristupila ostvarivanju ciljeva koje podrazumijeva Bolonjski proces, a među kojima je i promicanje međunarodne mobilnosti studenata i akademskog osoblja.
Međunarodna mobilnost u obrazovanju podrazumijeva provođenje određenog razdoblja života na mjestu različitom od mjesta boravka, u svrhu stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvalifikacija, te je zajedno s ostalim ciljevima Bolonjskog procesa, preuzeta kao strateški prioritet u razvoju sustava visokog obrazovanja, dok je punopravno pristupanje programima mobilnosti (Programu za cjeloživotno učenjeiv i programu Mladi na djeluv ) pretpristupna obveza Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
U sklopu priprema za pristupanje Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu, 2007. godine osnovana je Agencija za mobilnost i programe Europske unijevi kao nacionalna agencija za provedbu Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu.
Program za cjeloživotno učenje kroz svoja četiri potprograma (COMENIUS, LEONARDO DA VINCI, ERASMUS, GRUNDTVIG) omogućuje sudjelovanje studenata, učenika, zaposlenih i nezaposlenih u aktivnostima mobilnosti i aktivnostima partnerstava (rad na zajedničkim projektima s partnerima iz EU i državama EFTA-e). Program omogućuje sudjelovanje formalnog i neformalnog sustava obrazovanja, od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, strukovnih škola, do visokoškolskih ustanova, te ustanova koje pružaju usluge obrazovanja odraslih. Uz to, pristup je omogućen i gospodarskom sektoru putem sudjelovanja zaposlenih osoba koje se žele stručno usavršavati u inozemstvu i preko nezaposlenih osoba kojima se stručnim usavršavanjem u inozemstvu želi pružiti prilika za novo zaposlenje.
U ovom trenutku su na portalu www.mobilnost.hr otvoreni:
- Natječaj za dodjelu stipendija za preddiplomsko i studijsko/znanstveno istaživačko usavršavanje u Republici Sloveniji u akademskoj godini 2012/2013 (rok je 15.04.2012)
- Stipendije zaklade “British Scholarship Trust” za znanstveno istraživanje na Britanskim otocima (rok je 2.03.2012)
- Natječaj za program Erasmus Mundus za 2012 godinu (rok je 30.04.2012)
- Natječaj za program Mladi na djelu za 2012 godinu (rok je do 1.2.2012).
PITANJE:
kraljevskipiton: Šta će biti sa držanjem i uzgojem egzotičnih životinja koje su na cites 2 listi? U Europi je to dozvoljeno, a kod nas zabranjeno.
ODGOVOR:
Uzgoj životinja koje su na cites 2 listi nije zabranjen, osim što se kod nas legalizira (potreban legalan dokaz o porijeklu- račun ili riješenje Ministarstva kulture). Sve što se u zakonodavstvu trenutno primjenjuje primjenjivat će se i nakon ulaska Hrvatske u EU (Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama NN br. 72/2009 i 143/2010), zato što je zakonodavstvo već usklađeno.
Nakon ulaska Hrvatske u EU neke stvari će se pojednostaviti – cites dozvole više neće biti potrebne unutar EU, osim u situaciji kada će se životinje izvoziti iz Hrvatske; unutar EU potrebna je samo potvrda za oznaćene životinje - europski certifikatvii.
PITANJE:
danijel028: Je li istina da će Hrvatska morati graditi stanove Srbima povratnicima koji su vršili agresiju na Hrvatsku?
ODGOVOR:
Pitanje vezano za status zaštićenih najmoprimaca je u nadležnosti Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je u novom sazivu Vlade nadležno za ova pitanja.
U okviru Poglavlja 23, koje se odnosi na Pravosuđe i temeljna prava, Republika Hrvatska se obvezala da će poseban naglasak staviti na područje temeljnih prava koje obuhvaća sva tradicionalna građanska prava i gdje će posebna pažnja biti posvećena: borbi protiv diskriminacije, zaštiti nacionalnih manjina, povratku izbjeglica i osiguravanju pristupa pravosuđu osobama slabijeg imovinskog stanja kroz sustav besplatne pravne pomoćiviii.
Prema istom dokumentu Republika Hrvatska treba riješiti preostala pitanja na području povratka izbjeglica, a posebno:
- potpuno provesti svoj Akcijski plan za provedbu stambenog zbrinjavanja izbjeglica –bivših nositelja stanarskog prava koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku, uključujući i kroz ispunjavanje ciljeva za 2008. i 2009. godinu za osiguravanje stambenog zbrinjavanja/smještaja u i izvan područja posebne državne skrbi; postići značajan napredak u osiguravanju stambenog zbrinjavanja/smještaja za sve druge uspješne podnositelje zahtjeva na temelju potpuno financiranog plana; poboljšati postupanje sa žalbama na odbijene zahtjeve za obnovu kuća, ukloniti zaostatke u rješavanju postojećih žalbi, te ostvariti značajan napredak u obnovi preostale imovine.
PITANJE:
danijel028: Hoće li naše more i naše šume i dalje biti naše ili će ribu loviti u našemu moru Slovenac ili Talijan i tako oduzimati kruh našim ribarima i rušiti naše šume za nekakve Europske projekte?
ODGOVOR:
Hrvatska je svoje zakone uskladila sa zakonodavstvom EU, pa tako i svoje propise vezane za svoja prirodna bogatstva. Kada Hrvatska uđe u EU zajedno sa drugim članicama EU donosit će odluku o Zajedničkoj ribarstvenoj politici. Prema zajedničkoj ribarstvenoj politici koja je na snazi do 31.12.2012. svaka zemlja s izlazom na more u EU ima zastićeni ribarski prostor od 12 nautičkih milja od polazne crte.
Zajednička ribarstvena politika (ZRP) za naredni period će isto tako, kao i do sada, propisivati pravila za očuvanje živih bogatstava mora, ograničavanje utjecaja ribolova na okoliš, uvjete pristupa vodama i resursima, strukturnu politiku i upravljanje kapacitetom flote, nadzor i kontrolu, zajedničku organizaciju tržišta i međunarodne odnose.
U pregovorima sa EU Republika Hrvatska je iskoristila sljedeće alate:
1. S obzirom na tradicionalni karakter hrvatskog ribarstva, Republika Hrvatska je zatražila da se u njezinom slučaju rok iz članka 14. stavka 1. i 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006, koji omogućava određena prijelazna izuzeća, produlji na 10 godina nakon datuma njezina pristupanja Europskoj uniji.
2. Republika Hrvatska je zatražila mogućnost zadržavanja u primjeni određenih tradicionalnih alata kojima se ciljano love neke vrste morskih organizama i nakon pristupanja Europskoj uniji.
3. Republika Hrvatska je zatražila produljenje tolerancije od 15 % za minimalnu ulovnu veličinu oslića iz Priloga III Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 koja bi u njezinom slučaju trajala do 1. siječnja 2015. godineix.
Hrvatska je zakonom zaštitila i svoje šume. Nitko ne može doći i rušiti naše šume da bi tamo gradio nekakve Europske projekte bez suglasnosti Republike Hrvatske i svih nadležnih institucija.
PITANJE:
mprcela: Što se događalo s cijenama nekretnina u ostalim članicama kada su one ulazile u EU?
ODGOVOR:
Kao primjer što se događalo s cijenama nekretnina u zemljama koje su ušle u EU uzeli smo Bugarsku kao karakteristični primjer kretanja cijena zemlje koja je ušla u EU. U Bugarskoj su cijene nekretnina porasle jer je i ulaganje u ekonomiju te zemlje poraslo, kao i broj ljudi koji u Bugarskoj kupuju nekretnine.
Međutim, cijene nekretnina i njihov rast i pad moraju se promatrati u kontekstu generalnih ekonomskih trendova (ponajprije ekonomije eurozone, ali i mogućnosti stranih ulagača primjerice iz SAD-a).
Budući da je već sada razina cijena u Hrvatskoj visoka, ne treba očekivati dramatična poskupljenja. Nekretnine će i dalje poskupljivati, iz perspektive građana EU, Hrvatska je s nekretninama najskuplja tranzicijska zemlja, a Zagreb treći grad po skupoći, iza Ljubljane i Tallinna.
Od 1. 2. 2009. Hrvatska je osigurala isti tretman za svoje i građane EU prilikom kupnje nekretnina pa to nije izazvalo veće promjene na tržištu nekretnina.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj mogu još više porasti poslije 2015. Iako je prvo tražila odgodu od šest godina, Hrvatska je pristala da samo do 2014. godine odgodi PDV na kupnju zemljišta. Odnosno od 2015. godine slijedi nam porez na kupnju zemljišta, koji će posljedično dići cijene nekretnina.
PITANJE:
IVranekovic: Hoćemo li mi kao građani RH morati izrađivati nove osobne dokumente (osobna iskaznica, putovnica...)?
ODGOVOR:
Do 2013. godine trebat će se izraditi nove vozačke dozvole. Bit će potrebno izraditi i nove osobne iskaznice, vozačke i registarske tablice, ali putovnice, ako imate već biometrijsku, neće trebati. “U Europskoj su uniji u upotrebi biometrijske putne isprave pa su ih sve države članice obvezne prihvatiti. Europska unija ne propisuje posebne zakone vezane uz osobne iskaznice, već su one u nadležnosti zakonodavstva država članica. Europska unija propisuje i pravila o vozačkim i prometnim dozvolama koja su dužne poštovati sve države članice. Na registarske pločice dodaje se oznaka pripadnosti EU u rokovima ovisnim o tada važećim propisima.
(Izvor: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana, 2011., str. 32 – dostupno na http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf)
PITANJE:
ivranekovic: Brine me da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne dođe do toga da svi naši ili većina mozgova (intelektualaca, inženjera, profesora, znanstvenika...) ne potraži budućnost u drugim zemljama EU i tako osiromaši naš prosperitet.
ODGOVOR:
Na prvi pogled, čini se da ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj prijeti odljev mozgova: građani će se moći bez znatnih problema zaposliti u bilo kojoj državi EU, a s obzirom na to da u nekim državama stručnjaci imaju bolji status i plaću nego u Hrvatskoj, postoji mogućnost da će se dio najsposobnijih iseliti. No, kada situaciju pogledamo detaljnije, postoje razlozi zbog kojih masovan odljev mozgova nije vjerojatan. Za početak, da bi se osoba odselila u pravilu mora govoriti jezik nove države. Osim toga, iseljenje znači i napuštanje svojega mjesta, društva i često i obitelji. Naposljetku, otvorenost radnih mjesta za sve građane Europske unije znači da posao u inozemstvu nije siguran. Učenje novog jezika, nova i nepoznata okolina te konkurencija za radna mjesta sve su prepreke odljevu mozgova. Osim toga, članstvo u EU pomoći će gospodarstvu, što će pomoći u pitanju plaća i radnih mjesta, a strukturni fondovi općenito će poboljšati uvjete za rad. S obzirom na to, ulazak u Europsku uniju Hrvatskoj će, paralelno s novim izazovima, dati i značajne nove alate za suočavanje s izazovom odljeva mozgova.
(Izvor: EEF/L.J., “Prijeti li Hrvatskoj doista odljev mozgova ili naši stručnjaci ostaju”, Večernji list, 19. siječnja 2012.)
U slučaju da neka država EU privremeno (maksimalno na 7 godina) ograniči zapošljavanje hrvatskih građana na svom tržištu rada, Hrvatska prema načelu reciprociteta ima pravo napraviti isto za državljane onih država koje primjenjuju izuzeća. No, vrijedi i obrnuto: moramo ostati otvoreni prema radnicima onih država koje su nam otvorile svoje tržište rada.
Radnu snagu u Europskoj uniji karakterizira mala pokretljivost. Danas svega 2% stanovništva radi u nekoj drugoj državi članici, a najčešći razlog selidbi je ženidba, odnosno udaja. Istraživanja iz 2006. i 2008. pokazala su da je svega 1% stanovništva iz “nove” Europe odlučilo migrirati u neku drugu državu članicu EU.
(Izvor: EEF/N.B., “Strani radnici uzet će nam radna mjesta”, Večernji list, 21. siječnja 2012.)
PITANJE:
Maxdadili: Ukoliko se na referendumu ipak donese odluka da uđemo u EU moram li prihvatiti državljanstvo EU, odnosno ako želim mogu li ostati samo državljanin RH?
ODGOVOR:
Ukoliko Hrvatska uđe u EU svi građani Hrvatske postaju automatski i građani Europske Unije. Svaka osoba koja je državljanin jedne od država članica EU ujedno je građanin EU.
(Izvor: Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana,, 2011, str. 12 – dostupno na http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/articles-101_pitanje_za_web_18.1.2012-1327071230.pdf)
PITANJE:
dmaradin: Hoće li se kao i do sada naknada za tjelesno oštećenje isplaćivati po hrvatskom zakonu? Ako ne, koji su kriteriji?
ODGOVOR:
Da, naknada za tjelesno oštećenje isplaćivat će se, kao i do sada, po hrvatskom zakonu s obzirom na to da pojedina socijalna statusna pitanja nisu bila predmetom pregovora RH s EU.
i1 http://www.vlada.hr/hr/content/download/170420/2487922/file/17%20Ekonomska%20i%20monetarna%20politika-Izv%20o%20ispunjenju%20obveza.pdf
2Državni proračun Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu (NN 140/2010)
ii USPOREDNI POREZNI SUSTAVI
- Helena Blažić : OPOREZIVANJE DOHOTKA I DOBITI, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci 2006
iii http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2194
iv Lifelong Learning Programme (LLP)Č
v Youth in Action http://www.delhrv.ec.europa.eu/index.php?lang=en&content=1283
vi Agencija za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr/
vii Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Odjel za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije
viii http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/Izvjesce_o_vodjenim_pregovorima.pdf
ix http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/Izvjesce_o_vodjenim_pregovorima.pdf
