Teško je ovih dana stanovnicima Dalmacije i povjerovati da ih u ne tako dalekoj budućnosti čekaju dugotrajne suše, no to im prognoziraju iz Svjetske meteorološke organizacije. Ostatku snijegom zametene, smrznute Europe poručuju da hladni val još nije na kraju te da treba pričekati sljedeći tjedan, a možda i čak i onaj iza njega.
– Oko 500 mrtvih u hladnom valu zaista je strašna brojka, no ovakva razdoblja hladnoće, iako ekstremna, nisu neuobičajena za naš kontinent – kaže nam u razgovoru Omar Baddour, šef Odjela za globalno vremensko motrenje. Iznimka je južna Europa.
Dvije mase
– Hladnoća je sredinom siječnja zahvatila Rusiju, a prouzročio ju je sustav visokog tlaka. To je tipičan zimski sustav koji se redovito javlja i zahvaća veći dio Europe. No situacija nije ista svake godine – nekih godina je sustav jak, nekada nije. Ove je godine jedan od najjačih u posljednje vrijeme, iako je zima 2009. i 2010. bila još oštrija. Taj je sustav dopustio prolaz hladnog arktičkog zraka prema jugu, prvo u istočnu Europu, potom i zapadnu, pa čak do Mediterana – objašnjava te dodaje: – Drugi je fenomen pogoršao situaciju na jugoistoku i jugozapadu Europe. Sudar dviju masa: hladnog sa sjeveroistoka te vlažnog i toplijeg sustava niskog tlaka iznad Mediterana, kao posljedicu je imao obilne oborine, primjerice one u južnoj Hrvatskoj.
Prodor hladnoće prema jugu veže se za negativan indeks Arktičke oscilacije – razlike tlaka između arktičkih područja i onih u Europi.
– Ove smo godine imali dva uzorka: prvi, za vrijeme blage zime, indeks je bio pozitivan: tlak iznad Arktika bio je nizak te je priječio širenje hladnog zraka, a onda je, sredinom siječnja, pao te se hladnoća proširila Europom. Neka arktička područja danas mjere 5 Celzijevih stupnjeva, što je više nego, primjerice, u Rimu – objašnjava te predviđa: – Statističke analize pokazuju da periodi hladnog vremena traju četiri do šest tjedana. Ako je hladni prodor počeo sredinom siječnja, onda hladni dani u Europi u globalu nisu odbrojeni. Čekamo još tjedan, možda dva.
Indikativan val
Ovaj hladni val ipak je indikativan: stigao je dosta kasno, do njegova početka zima je bila izrazito blaga. Ekstreme u vremenu stručnjaci povezuju s globalnim zagrijavanjem, ali i s predviđanjima da će zbog promjene klime, primjerice, cijena hrane na globalnom tržištu porasti.
– Među znanstvenicima postoji konsenzus da su vremenski ekstremi sve češći u posljednjih 20, 30 godina. Intenzivni toplinski valovi te izrazite oborine, posebice u monsunskim područjima, bit će još češći. Filipini, Bangladeš, Indija... i sad imaju oborine i poplave – objašnjava Baddour te dodaje: – No s druge strane, neka područja, poput Mediterana, u što se ubraja i hrvatska obala i zaleđe, pogodit će dugotrajne suše.
Ma neka pogode suše. HDZ je ionako sve uništio,pa se sve uvozi već Godinama ! Uvozićemo pa makar i iz Australije