Tomislav Čuljak, politički tajnik HDZ-a, svojim je intervjuom u tjedniku “Globus” uzburkao političke vode u Hrvatskoj.
Njegovi stavovi shvatit će se širom hrvatskog političkog spektra ne kao njegovi osobni, nego kao strateške poruke glavne oporbene stranke. Iz njegova odgovora na pitanje o jačanju uloge Sabora, kada je govorio o jednom od modela, da bi predsjednik vladajuće stranke postao i predsjednik Sabora, izvukao se logični zaključak kako predsjednik stranke Tomislav Karamarko, pobijedi li na idućim izborima, neće biti i predsjednik Vlade, nego – predsjednik Sabora RH. Ova je spekulacija pala na plodno tlo jer o Karamarku i inače kola mnoštvo predrasuda, kao i ona da nema kapaciteta biti premijer. Politički tajnik HDZ-a, međutim, u izjavi za Večernji list objašnjava: – Odgovarao sam hipotetski, dakle nije to nikakva politička priprema za budućnost T. Karamarka, jer ćemo mi puno prije osvojiti vlast nego što će se promijeniti hrvatski politički sustav. Karamarko će sigurno biti budući hrvatski premijer, jer samo Vlada na čijem će čelu biti on može zemlju izvući iz ove teške situacije – jasan je Čuljak. Dodaje da je HDZ, uostalom, “već pri kraju priprema programa na temelju kojih će preuzeti odgovornost kao vladajuća opcija”.
No, da u HDZ-u razmišljaju o promjeni sadašnjeg političkog sustava, dvojbi nema. Smatraju da je sadašnji sustav plod političke trgovine, a ne racija. Valja se samo podsjetiti sporenja na relaciji Mesić-Račan i sada na relaciji Milanović-Josipović. – Kad-tad će se glavni politički čimbenici usuglasiti da je na djelu hibridni odnos koji nije odgovarajući za vođenje države. Ovo nije ni čisti parlamentarni ni polupredsjednički sustav. Čuljak i u intervjuu govori da “hladno, bez emocija treba sagledati funkcionalnost institucije predsjednika Republike... njegove ovlasti, učinkovitost, valorizirati korist, troškove...”
U krugovima oko središnjice HDZ-a u Zagrebu upravo se taj stav tumači kao jedna od poruka Čuljkova intervjua. Prva poruka jest da je neodrživo da Milanović krši, pa i putem promjene Poslovnika Sabora, snagu i utjecaj parlamenta. Druga je usmjerena prema Pantovčaku. Iz nuđenja opcija da se izbor predsjednika RH može upriličiti i kroz Sabor treba iščitati kako je primijećeno da ljudi bliski Pantovčaku lobiraju, nazivaju Milanovićeve ministre, pokušavaju utjecati na članove parlamenta oko pojedinih zakona (zakon o obrani, npr.) i time izazivaju nervozu i u SDP-u. Nervozu jača i indicija da se Pantovčak ambiciozno angažira i oko organiziranja političkih stranaka kao i već javno političko savezništvo Josipovića i Bandića. Kao i spašavanje ravnatelja Radmana s HRT-a. U HDZ-u pak drže da u ustavnoj trodiobi vlasti nema mjesta za “dvije izvršne vlasti”, onu premijera i onu predsjednika RH. Zato se i razmišlja o pomacima, ili prema tzv. kancelarskom sustavu ili polupredsjedničkom. U sadašnjem, Karamarko će biti kandidat desne političke opcije za premijera RH.
>>Drama u Saboru: Prepirka oporbe i SDP-a oko kvoruma
