Šef eurogrupe i ministar financija Nizozemske Jeroen Dijsselbloem upozorio je da bi financijski moćnici ciparski model uskoro mogli primijeniti na Sloveniju, Maltu i Luksemburg jer su to zemlje koje imaju "prevelik bankarski sektor, koji treba smanjiti".
– Prije nego što dođe do problema, ojačajte svoje banke, popravite bilance i budite svjesni da, ako banke upadnu u nevolje, mi nećemo automatski doći da ih riješimo – kazao je Dijsselbloem u razgovoru za Financial Times.
Euro je njemačka krv
Što je pokazala ciparska kriza i može li Slovenija biti novi Cipar? Glavna je pouka ove krize da zajednička monetarna unija nije zaživjela u Europi.
– Euro je u biti njemačka i nešto manje francuska valuta. Euro je najviše određen disanjem njemačkog gospodarstva, a uopće nije kompatibilan s grčkom, ciparskom, slovenskom ili portugalskom ekonomijom. Valuta je kao krv, svaki organizam proizvodi svoju krv, a euro je krv njemačkog gospodarstva. Grčka, Cipar i Slovenija organizmi su koji su primili nekompatibilnu krvnu grupu – slikovit je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.
Monetarna unija u ovakvom obliku ne može preživjeti, smatra Jurčić, i bit će nužno što prije provesti njezino restrukturiranje. Jedna od ideja jest da se slabije ekonomije vrate nacionalnoj valuti, ali da ostanu u carinskoj uniji.
– Za Grke i Ciprane bilo bi bolje da se vrate drahmi, ali tome se protivi bogatiji dio eurozone koji to doživljava kao propast ideje eura. No, u ovako postavljenoj eurozoni, koja nije utemeljena na solidarnosti, euro mogu zadržati samo osnivači Europske unije – Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa – smatra Ljubo Jurčić. Ciparska kriza nema ništa zajedničkog sa slovenskom jer ni jedno drugo gospodarstvo u Europi nema ništa zajedničko s ciparskim.
Bankari će postati maslinari
– Cipar u biti i nije ekonomija, nego običan šalter preko kojega se skladištio novac. Taj je model razvijen iz ruskih interesa. Nemoguće je da banke u jednoj zemlji, kao što je ciparski slučaj, imaju nekoliko puta više depozita od nacionalnog BDP-a. Cipar će se za tri godine vratiti tamo gdje je bio prije 30 godina: ribolovu, maslinama i turizmu – ističe Jurčić.
– U Sloveniji je potpuno obrnuta situacija od Cipra. Dok je na Cipar došao mešetarski novac da se oplođuje, Slovenija je posuđivala novac s obvezom vraćanja. Rasplet krize u Sloveniji ovisi o tome koliko će građani izdržati rezanje mirovina, plaća i socijalnih davanja, što je nužno da bi se plaćali dugovi – kazao je Jurčić, uz opasku da bi se slovenska nova premijerka Alenka Bratušek lakše nosila s krizom da nije uveden euro jer bi se promjenom tečaja tolara mogao rješavati dio problema.
