Promjena Zakona o mirovinskom osiguranju bit će prva točka dnevnog reda na jesenskom zasjedanju Sabora, a usprkos tome što su sindikati ustali protiv predloženih promjena, u Vladi kažu da će se držati prvobitnog plana.

Žele, a nemaju uvjete

To znači da će se već od 1. listopada postrožiti uvjeti za prijevremenu mirovinu, zbog čega su područni uredi mirovinskog osiguranja već nekoliko tjedana pod opsadom. Onima koji žele iskoristiti stare, povoljnije uvjete za mirovinu ostala su još tri tjedna za predaju zahtjeva.

U prvih šest mjeseci ove godine u prijevremenu su mirovinu otišla 9544 radnika, gotovo 80 posto više nego lani u isto vrijeme, a u HZMO-u procjenjuju da će do kraja rujna za njima krenuti još 3000 zaposlenih. Ulog je velik jer tko ulovi mirovinu po sadašnjim uvjetima, ona će mu biti trajno manja samo 9, a ne 20,4 posto. U brojkama to znači da će mjesečno proći 200 do 300 kuna bolje nego da u mirovinu ode po novim uvjetima. Interes za odlazak u mirovinu velik je, ali u pojedinim područnim službama kažu nam da od 10 radnika koji dolaze sa zahtjevom da im se utvrdi status i izračuna moguća mirovina samo jedan ima uvjet za umirovljenje. Onima s visokom i višom stručnom spremom uglavnom nedostaju godine staža (za prijevremeno umirovljenje treba 30 godina), a radnicima s KV ili srednjom stručnom spremom nedostaju godine života (za žene 55, za muškarce 60). Više je zainteresiranih žena nego muškaraca, dobrim dijelom i zato što će žene od 1. siječnja 2011. morati raditi šest mjeseci dulje nego sada, odnosno idućih deset godina radni vijek žena postupno će se povećati na 65 godina.

– Gužve karakteristične za prosinac ove su se godine dogodile u rujnu zbog najave izmjena zakona – kaže Marica Imprić-Jurić iz HZMO-a. Usprkos pritisku na umirovljenje, ona vjeruje da se ove godine ipak neće probiti rekord iz 1999., kada je u mirovinu otišlo 82.000 radnika, što je dvostruko više od prosjeka. Tadašnji val umirovljenja također je potaknula promjena mirovinskog zakona. Ova godina mogla bi biti zabilježena kao druga po redu s oko 60.000 novih umirovljenika, od kojih, predviđaju u HZMO-u, oko 13.000 u prijevremenoj mirovini. Idućih nekoliko godina priljev novih umirovljenika trebao bi se spustiti na 40.000 godišnje, ali nastavi li kriza istom žestinom tresti poduzeća, ta bi se brojka mogla povećati.

Nagrada za rad nakon 65.

Novost je to što ista promjena zakona stimulira zadržavanje radnika u radnom odnosu i nakon 65. godine života – svaki mjesec duljeg rada donijet će 0,34 posto veću mirovinu. Dosad su u radnom odnosu nakon 65. uglavnom ostajali sveučilišni profesori i liječnici.

Zakon koji je Vlada poslala u saborsku proceduru po hitnom postupku nije uzeo u obzir nepravednu poziciju prijevremeno umirovljenih žena iz drugog stupa. Njihove su mirovine bitno niže od onih iz prvog stupa jer im država nije priznala pravo na zaštitni dodatak koji je dan osiguranicima prvog stupa. Tom se mirovinom koristi približno 200 žena. Iako svi znaju da su one neopravdano zakinute, očito Vladi nisu zanimljive kao biračko tijelo pa ih pušta da životare.