Gotovo svi inicijalni rezultati istraživanja o utjecaju pandemije COVID-19 i potresa na obrazovni sustav, koje je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i 161 osnovnom i srednjom školom proveo tijekom svibnja i lipnja ove godine, vode jednom zaključku – držite škole otvorenima. Da bismo to osigurali, nužno je učiniti sve što kao pojedinci i organizacije možemo: prije svega cijepiti se i pridržavati epidemioloških preporuka.
Zašto je uopće važno da škole bude u fizičkom obliku?
Odgovori 27.013 učenika u dobi od 10. do 18. godine života iz svih dijelova Hrvatske upućuju na to da je na život znatnog broja njih pandemija imala negativan utjecaj. Što su stariji, izvještavaju o negativnijem utjecaju. Posebice se to odnosi na bavljenje tjelesnim aktivnostima, sportom i hobijima kod učenika viših razreda osnovnih škola te na negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje i to naročito kod učenika srednjih škola. Mentalno zdravlje djece i mladih već sada predstavlja ozbiljan društveni, a u budućnosti bi mogao postati još veći javnozdravstveni problem. Školsko okružje je iznimno važno za mentalno zdravlje djece i mladih. Ono im osigurava strukturu, osjećaj sigurnosti i smisla u životnim aktivnostima, mogućnost komunikacije, suradnje i povezivanja s drugima – vršnjacima i starijima. To je posebice važno u adolescentskoj dobi kada je život mladih usmjeren socijalnom životu, izgradnji odnosa i prijateljstava. Sve to bez fizičke škole postoji, ali je u znatnoj mjeri promijenjeno ili čak prekinuto.
Škola u fizičkom obliku važna je i zbog odgojnih i obrazovnih ishoda djece i mladih. Oni sami iskazuju da su promjene u nastavi i organizaciji škole od početka pandemije negativno utjecale na njihovo učenje. To se prije svega odnosi na radne navike, motivaciju za učenje i usvojena znanja i vještine u predmetima. U cijeloj pandemijskoj obrazovnoj priči postoje i pozitivni učinci promjena u školi kroz razvoj digitalnih znanja i vještina učenika i nastavnika. Ipak, učenici svih generacija pri usporedbi učioničke i nastave na daljinu iskazuju preferenciju k nastavi u učionicama. Navode da se u tom okružju lakše uči, da je nastava razumljivija i zanimljivija te da su im jasniji zadaci koji se postavljaju pred njih. Promjene u organizaciji nastave zbog pandemije, prema procjeni njihovih učitelja i nastavnika, uzrokovale su i značajne gubitke u usvojenim znanjima i vještinama. Još se većim pokazuju odgojni gubitci iskazani padom radnih navika i motivacije za učenje kod svih generacija učenika, osim učenika razredne nastave. Navedeno ne znači da od nastave na daljinu treba odustati. Upravo suprotno, treba je usavršiti i na inovativan način kombinirati s klasičnom učioničkom nastavom.
Važno je školu držati otvorenom i zbog odgojno-obrazovnih radnika. Odgovori učiteljica, nastavnika, stručnih suradnika i ravnateljica upućuju na to da je posao baš svih u školi tijekom pandemije postao značajno zahtjevniji. To se posebice odnosi na razdoblja kad je nastava bila organizirana na daljinu. Povećanje zahtjevnosti poslova u školi praćeno je i većom razinom stresa i padom entuzijazma kod dijela zaposlenih za njihov posao. Sami kažu da im je najlakše i najbolje u školi – tamo su najučinkovitiji i zadovoljni.
Znatan dio medijskih reakcija na rezultate istraživanja bavio se pitanjem procjene epidemioloških mjera u školama. U polariziranom društvenom okružju ovo pitanje postaje gotovo identitetsko. Učenici i nastavnici pitani su kako mjere utječu na njihovo iskustvo i kvalitetu nastave. Odgovor da nošenje maski ima negativan utjecaj na kvalitetu nastave ne treba čuditi. Probajte govoriti s maskom šest sati zaredom. Ovi rezultati, međutim, ne znače da su učenici i zaposleni u školama protiv tih mjera i da ih se u budućnosti ne bi pridržavali. Štoviše, posvećenost koju iskazuju svi u školama upućuje na to da sigurno bi.
Iznimno je važno da glasovi više od 30.000 učenika i zaposlenih u školama informiraju epidemiološke i odgojno-obrazovne mjere u školama. To sugerira da Hrvatska ulazi u razdoblje pametnijeg načina nošenja s krizom. Glasovi širom Hrvatske, od područnih škola na otocima do velikih srednjih škola u gradovima, upućuju na to da je stara dobra škola najbolje okružje za osobni i socijalni razvoj djece i mladih, ali i za dobrobit svih zaposlenih u njima. Taj osobni i socijalni razvoj znači učenje, ali isto tako i druženje, zabavu, šalu, igru na hodnicima i školskim igralištima, zaljubljivanje...
Da bismo to osigurali za svu djecu i naše kolege, od iznimne je važnosti pokazati osobnu odgovornost. Najbolji način za to jest da poslušamo znanstvenike koji nam poručuju da se cijepimo i odgovorno pridržavamo mjera.
Najbolji i trenutačno jedini način u tom važnom cilju jest da – držimo škole otvorene.
VIDEO Milanović: Mjere više nemaju smisla, ja bih radio kao Švedska
"Djeca moraju na nastavu u učionice, a da bismo im to osigurali - cijepimo se!" - Cjepiva ne spriječavaju širenje virusa a djecu niti ne treba štiti od virusa. Do kada mislite lagati ljudima i širiti lažnu propagandu?