Optimizam je ipak bio preuranjen, Hrvatska neće završiti pregovore za ulazak u EU početkom sljedeće godine. Novi, ažurirani scenarij glasi: završetak pregovora sredinom sljedeće godine, a potpisivanje pristupnog ugovora trebalo bi uslijediti u listopadu ili studenom. U toj su se procjeni složili predsjednica Odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković.

Provoditi zakone

Novi hodogram pristupa u EU približio je – gotovo poklopio – datume referenduma za pristup EU, koji će uslijediti nakon potpisivanja pristupnog ugovora, i parlamentarnih izbora. Pusić je, nakon razgovora s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Füleom, kazala da je povjerenik poručio kako EU nema formalno pravila u tom pogledu, ali da je “generalni stav, mišljenje i njegova najsrdačnija preporuka da ne preklapamo izbore i referendum”.

Premijerka Jadranka Kosor ponovila je za Večernji list da referendum za EU neće biti u isto vrijeme kada i izbori.

– Već sam se ranije suglasila s Vesnom Pusić da se završetak pregovora očekuje sredinom godine. Nakon potpisivanja pristupnog ugovora, što očekujemo da će biti u ljeto, odnosno najkasnije do 23. rujna, u roku od 30 dana raspisat ćemo referendum – rekla je Kosor.

U stvari, moglo bi se dogoditi da izbori budu mjesec dana poslije referenduma.

I dok se špekulira da bi izvješće glavnog tužitelja Haaškog suda Sergea Brammertza Vijeću sigurnosti, u kojem još ima zamjerke na suradnju Hrvatske, moglo izazvati rezerve nekih članica, posebno Nizozemske, sigurno je da pravosuđem nisu zadovoljni strani investitori. Iz diplomatskih krugova doznajemo kako izražavaju veliko nezadovoljstvo sporim i tromim hrvatskim pravosuđem. Imovinsko-pravni odnosi neriješeni su, a godinama se čeka na čiste papire. Nezadovoljstvo izražavaju vrlo glasno, kako u Bruxellesu, tako i hrvatskom uredu EU. Pritisak investitora i sloboda kretanja kapitala, odnosno ulaganja, ne treba nimalo olako shvatiti pa su se škverovi prometnuli u veći problem od dosadašnje rak-rane, pravosuđa.

– Tu se ne radi samo o broju usvojenih zakona, već je važno kako taj sustav radi i je li od koristi hrvatskim građanima – rekao je Füle nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem. Pusić se nadovezuje tvrdnjom da je na Hrvatskoj da dokaže da donesene zakone provodi u praksi, što bi opravdalo tzv. track record, što je jedno od mjerila.

– Jedna od obveza koju smo preuzeli jest da do sredine siječnja izaberemo novo Državno sudbeno vijeće. Upozoravam da je za to potrebno organizirati izbore, da se ne dogodi, kao u brodogradnji, da bude u zadnji čas – upozorava Pusić.

Hrvatski su pregovarači za posljednju Međuvladinu pristupnu konferenciju pod belgijskim predsjedanjem, što bi se trebala održati prije Božića, najavili otvaranje četiriju poglavlja. U međuvremenu su pregovarački izvori najavu ublažili na “tri do četiri” poglavlja, da bi se sada počeli ograđivati i od kakva broja.

Ispunjena mjerila

S potvrdom da su mjerila ispunjena za vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku EK, međutim, čeka jer ima neslužbenu najavu da će to poglavlje u Vijeću blokirati Slovenija. S istim razlogom nije EK još spremna preuzeti hrvatske dokaze o ispunjavanju mjerila za zatvaranje Ribarstva jer je Slovenija i tu neslužbeno najavila blokadu; obje, navodno, zbog nezadovoljstva ribarskim dijelom Sporazuma o prekograničnoj suradnji (SOPS). Iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova kazali su kako su najave o blokadama poglavlja “glupost”.

– O tome nema govora. Pregovori teku, iznose se argumenti. Slovenija apsolutno podupire da Hrvatska što prije potpiše pristupni pregovor – kazao je glasnogovornik slovenskog MVP-a Milan Balažic.