Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović na sjednici Vlade, na kojoj se pod prvom točkom dnevnog reda našao Prijedlog strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kazao je kako su se maksimalno trudili da se o tom dokumentu, ključnom za reformu školstva, postigne konsenzus.
– Ova je strategija jako važna za Hrvatsku. Ona je mjerljiva, a mjerit će se i rezultati njezine provedbe – istaknuo je Milanović i poručio da je jako važno koliko će se ulagati u znanost.
Uspješni i manje uspješni
– To će biti razlika između uspjeha i neuspjeha, to se pokazuje kroz povijest, a naročito u nekoliko posljednjih desetljeća. U tome su razlike između uspješnih i manje uspješnih država – upozorio je Milanović dodavši da se sada nalazimo u najuspješnijem i najuređenijem društvu.
– Mi smo danas pri dnu vrha svijeta, a ambicija nam je da se vinemo u vrh vrha svijeta. Znam da zvuči ambiciozno, ali bez ambicija nema uspjeha – zaključio je.
Ministar obrazovanja Vedran Mornar kazao je da je glavni cilj strategije učiniti da kvalitetno obrazovanje bude dostupno svima pod jednakim uvjetima, u skladu s osobnim sposobnostima svakog učenika. Hrvatski znanstveni sustav, kaže Mornar, trebao bi unapređivati ukupan svjetski fond znanja te pridonositi boljitku hrvatskog društva, a posebno gospodarstva. Uputio je članove Vlade da je strategija koncipirana u nekoliko poglavlja i kako se temeljito bavi obrazovanjem od osnovne škole pa do cjeloživotnog učenja. Kao što je javnosti već poznato, strategiju je izradio tim stručnjaka na čelu s prof. dr. Nevenom Budakom još dok je ministar bio dr. Željko Jovanović.
Nakon što su stručnjaci završili posao, otvorena je široka javna rasprava iz koje su pojedine primjedbe prihvaćene, a sve s ciljem da se, ako to bude moguće, a za to, navodno postoje određene naznake, o tom dokumentu postigne konsenzus. Hoće li do njega i doći, znat će se uskoro kad o strategiji obrazovanja budu raspravljali saborski zastupnici. U svakom slučaju, provedba strategije trebala bi znatno promijeniti hrvatsko školstvo, od toga da će se u prvi razred osnovne škole, koja će trajati devet godina, upisivati djeca koja te godine do 1. rujna navrše šest godina pa do toga da će izvanredni studiji biti namijenjeni osobama koje rade i koje se uz rad žele obrazovati.
– Te će osobe svoj izvanredni studij na javnim fakultetima plaćati po tržišnim cijenama, odnosno cijenama privatnih visokih škola – objašnjava prof. dr. Budak.
Tako izvanredni studiji ubuduće neće biti rezervne opcije za sve one koji se nisu uspjeli upisati na redovne. Napravit će se, kaže Budak, i revizija studijskih programa te njihova usklađenost s Bolognom. No, počet će se ipak od osnovne škole i reforme kurikuluma, na čemu se već počelo raditi.
Licenciranje ravnatelja
– Kurikularna reforma jako je bitna i logično je da se počne s njom. Paralelno s tim trebalo bi ustanoviti sustav vanjskog vrednovanja škola. Uslijedit će licenciranje ravnatelja i učitelja što zahtijeva znatan novac – ističe prof. Budak. Novac bi se trebao osigurati iz europskih fondova. Poznavatelji hrvatskog obrazovnog sustava vjeruju da bi strategija mogla modernizirati naše škole, no pitanje svih pitanja, na koje upozoravaju mnogi, jest – hoće li se postići konsenzus, odnosno hoće li je provoditi vlada koja naslijedi Milanovićevu.
Cijena godine na javnim učilištima je od 5500 do oko 10000. Na privatnima je 18000 do čak 30000 u grubo.