Slovenski "izbrisani", a riječ je o gotovo 26 tisuća ljudi koji su u Sloveniju došli iz drugih republika bivše države – Srba, Bošnjaka, Hrvata, Crnogoraca, Albanaca… – koji su početkom 1992. jedinstvenim činom administrativnog etničkog čišćenja odlukom tadašnjih slovenskih vlasti izbrisani iz registra stalnih stanovnika Slovenije, jučer su dobili spomen-obilježje u središtu Ljubljane, iako mnogi od njih još nisu riješili svoj status u Sloveniji.
Riječ je o spomeniku u obliku slova Ć, koje je početkom devedesetih izbačeno iz slovenske abecede baš kao što su i izbrisani nezakonito izbačeni iz registra stanovništva. Slovo Ć u Sloveniji simbolizira "južnjake", stanovnike Slovenije porijeklom iz drugih republika bivše države. Jedinstveno idejno rješenje spomenika djelo je Vuka Ćosića, Aleksandra Vujovića i Irene Woelle, koji su tako na simboličan način željeli vratiti protjerano slovo i time pokazati da je Ljubljana "prijestolnica solidarnosti i suživota", smatrajući da je mala kvačica na slovu Ć "velik spomenik multikulturnoj Ljubljani". Spomenik u obliku slova Ć otkriven je u novom Parku izbrisanih, na prostoru nekadašnje legendarne tvornice bicikala Rog, koja je nedavno preuređena u novi kreativni i kulturni centar Ljubljane.
POVEZANI ČLANCI:
Slovenske vlasti donijele su nakon proglašenja neovisnosti novi zakon o državljanstvu i o strancima, po kojem su državljani iz drugih republika bivše države, koji su imali prijavljeno stalno boravište u Sloveniji, u roku od pola godine morali uložiti zahtjev za dobivanje slovenskog državljanstva. One koji to nisu napravili – a radi se o skoro 26 tisuća ljudi – država je bez njihova znanja izbrisala iz registra stalnih stanovnika, čime su preko noći izgubili sva prava koja su imali temeljem stalnog prebivališta. To je njima i njihovim najbližima, a riječ je o ukupno više od 100 tisuća ljudi, prouzročilo nezamislive patnje i stradanja. Oni su odjednom za državu postali "nevidljivi"; oni koji su radili ostali su bez posla, umirovljenici su ostali bez mirovina i zdravstvene zaštite, a studenti bez indeksa.
Slovenska politika godinama je tvrdoglavo odbijala ispraviti nepravdu i vratiti građanska prava brojnim izbrisanima, čak i nakon što je Ustavni sud koncem devedesetih i početkom dvijetisućitih u nekoliko odluka zaključio da je brisanje iz registra stalnih stanovnika bilo nezakonito, naloživši Državnom zboru, slovenskom parlamentu, vraćanje izbrisanima njihovih prava. Čak je 2004. godine organiziran referendum na kojem je odbijen zakon koji je izbrisanima predviđao priznanje prava na stalni boravak u Sloveniji. Slovenske vlasti su tek nakon presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu 2012. morale donijeti zakon o simboličnim odštetama izbrisanima iako problem izbrisanih u Sloveniji ni izdaleka još nije riješen, a više od polovice izbrisanih još nije riješilo svoj status niti je dobilo odštetu.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Mirni prosvjed kojim se traži ostavka gradonačelnika Tomislava Tomaševića
Sličnu situaciju imaju Rusi koji su ostali nakon raspada SSSR-a na teritoriju Litve, Latvija i Estonije. Njima su ponudili državljanstvo ako polože test za jezik te države. U SSSR-u su u tim državama bili službeni jezik i Ruski i npr. Estonski. Tako da neki generacijama nikad nisu ni govorili Estonski. To je posebni problem za starije ljude koji teže uče strane jezike nego mladi.