Analiza

Izbjeglice prema EU vode ekonomski razlozi i industrija krijumčarenja ljudi

Migranti na GP Maljevac
Foto: Zeljko Hladika/24sata/PIXSELL
1/9
26.10.2018.
u 23:39

Veliki problem su propusne granice na Balkanu: migrant sjedne na taksi u Tirani i doveze se do Kladuše...

Filozofija migrantskih tokova mogla bi se svesti na tri aksioma. Prvi je da su migracije, bile one seobe naroda ili individualne iz ekonomskih, sigurnosnih ili trećih razloga, obilježile ljudsku povijest. Bilo ih je, ima ih i uvijek će ih biti. Drugi se može sažeti u doskočici koja kaže da za svaku ogradu visoku pet metara postoje ljestve od šest metara. Zato ih nijedna prepreka – žica, zid, vojska – neće potpuno zaustaviti. Treća je pak da čovjek kao donekle racionalno biće u principu bira lakši, sigurniji ili kraći put do cilja. I zato su danas migranti pred vratima Hrvatske.

Ako ipak stavimo stvari u perspektivu, ovih nekoliko stotina migranata koje ne puštaju iz područja Velike Kladuše u Hrvatsku, kap su u moru migranata koji se kreću prema Europi. Prošlog je mjeseca, prema podacima Frontexa, na zapadnomediteranskoj ruti zabilježeno 6500 nezakonitih prelazaka granice, četiri puta više nego prošle godine u isto vrijeme. Porastao je i broj prelazaka istočnomediteranskom rutom su i prošli ih je mjesec bilo 5400. S druge strane, veliki je pad od 85 posto na srednjomediteranskoj ruti i sad ih je “samo” 900.

Pogledajte video migranata na granici:

Migrantski su tokovi nestabilni, brzo se mijenjaju i prilagođavaju novim situacijama. Italija je pooštrila politiku prema migrantima, pa broj prelazaka srednjomediteranskom rutom pada, a raste onom zapadnom jer je na njezinu ishodištu Španjolska, čije je migrantska politike socijalistička vlada prije iznimka nego pravilo u EU koja je odlučila da migrante više ne prima.

Koliko mala promjena u političkoj ili sigurnosnoj situaciji utječe na migrante, vidi se i iz sljedećeg. Kada su prije nekoliko godina neke države sjeverne Afrike uvele vize za sirijske državljane, i kad je Libija bila u rasulu i opasna, a krijumčarima ponestalo plovila, migranti su krenuli sigurnijim, kopnenim putem preko Turske i otvorili su novu, tzv. balkansku rutu. Kad je Srbija lani ukinula vize državljanima Irana, drastično se povećao broj migranata iz te zemlje koji su ilegalno ulazili u Hrvatsku.

Veliki problem su propusne granice na Balkanu, o čemu najbolje govori to da migrant može sjesti u taksi u Tirani i dovesti se do Kladuše, gdje ga čeka prva čvrsta granica, ona s Hrvatskom. S druge strane, zov zapadne Europe, posebice Njemačke koja se brendirala kao država s visokom plaćanjima i povlasticama, nikad neće stati. I slike migranata, a vidimo da je riječ o mladim muškarcima, kao i statistika, daju u prilog tezi da je riječ o ekonomskim migrantima.

Kad se tomu doda i industrija izrasla oko krijumčarenja ljudi, što je u globalnim razmjerima postao posao unosniji od šverca droge, i u koji su uključeni i prijevoznici, diplomati, policajci i sami migranti, postaje jasnije da su migracije višedimenzionalan problem i tako mu treba i prilaziti. Ilegalne migracije trebalo bi rješavati na izvoru, smirivanjem političke situacije i rastom ekonomije. Uredne, legalne migracije i apsolutna zaštita prognanika civilizacijska su norma. Najgore je što će u ovakvoj situaciji, kad je politika, ali i dio javnosti rekao ne enormnim valovima migrantima, najviše stradati oni kojima je pomoć zaista potrebna.

Ključne riječi

Komentara 11

Avatar matteo999
matteo999
08:58 27.10.2018.

Opet plaćeni članak, gazda soroš će biti zadovoljan, Što se tiče izjave da se migracije ne mogu zaustaviti-Pitajte Mađarsku a odnedavno i Italiju pa ćete vidjeti da se može samo ako se hoće...

KA
KaraMarko
04:21 27.10.2018.

Gresite...vodi i poziva ih Njemacka... i time unistava europu opet 3 put za poslijednjih 100god.

ST
Startrack
15:40 27.10.2018.

I opet braca spremna stala na stitu krscanstva. Kako 1500te tako 91.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije