Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 129
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Prosvjedi u BiH

I Hrvati iz BiH na ulicama jer su ih Bošnjaci izbacili iz vlasti

Prosvjedi u Mostaru na središnjem trgu okupili su nekoliko tisuća Hrvata
AFP/PIXSELL
19.03.2011.
u 19:44

SDP BiH uspostavio vlast bez 90 posto potpore Hrvata. Slijedi najteža kriza od potpisivanja Daytona

Hrvati s obje strane granice prosvjeduju. U Hrvatskoj zbog socijalnog nezadovoljstva, a u BiH jer su dva HDZ-a za koja je glasovalo 90 posto toga naroda odstranjena iz vlasti grubim kršenjem ustava većinskih bošnjačkih stranaka. Na središnjim trgovima Mostara, Livna, Žepča, Orašja, Viteza i Livna poručili su da ne priznaju novu vlast.

Ustavno nasilje

SDP BiH je sa strankama HSP-om BiH i Radom za boljitak, ranije ovoga tjedna nakon neuspjeha pregovora koje je s dva HDZ-a vodila međunarodna zajednica, odlučio samostalno uspostaviti vlast u Federaciji BiH (FBiH). Izabran je predsjednik i nova Vlada, a međunarodna zajednica sve je prešutno odobrila. Cijeli proces izbora novoga predsjednika i Vlade mora proći proceduru dvodomnog Parlamenta u FBiH. I dok je Zastupnički dom izabran, to nije tako s gornjim, nacionalno koncipiranim Domom naroda koji ima po 17 zastupnika Hrvata, Srba i Bošnjaka i u koji tada nisu izabrani izaslanici iz četiri od deset županija. U trenutku glasovanja čak 11 Hrvata nedostajalo je u tome Domu. To je jednako kao da se u Hrvatskome saboru potvrdi nova Vlada, a nisu izabrani zastupnici u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

No to nije smetalo novoj Vladi FBiH da odmah u petak preuzme dužnost, što su odbili provesti hrvatski ministri ostajući u svojim uredima.

U međuvremenu je predsjednica FBiH Borjana Krišto zatražila da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) sutra ospori izbor izvršne vlasti. Iz SIP-a su nam dvojica članova jučer potvrdila kako će poništiti odluke o izboru. Iz dva HDZ-a, koji bi također sutra trebali donijeti dramatične odluke, najavili su da neće priznavati odluke Vlade, što je uvod u najveću krizu u zemlji od Daytona.

Osuda intelektualaca

Isto je poručio i srpski lider Milorad Dodik kazavši da neće surađivati s nelegalno izabranim vlastima FBiH. Poteze SDP-a jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca Šaćir Filandra ocijenio je u subotu “malom bošnjačkom politikom koja je spremna vršiti diskriminaciju nad drugima (Hrvatima)”, a bivši predsjednik Ustavnog suda FBiH Mirko Bošković zbivanja u FBiH ocijenio je teškim kršenjem Ustava.

Ključne riječi

Komentara 423

IM
Ivica_M
15:19 20.03.2011.

20.03.2011. u 13:46h profesorzag je napisao/la: Ivica, nije točno što pišeš: 1. Rat s Bošnjacima je počeo nakon što je Tuđman naredio da se razoružaju Bošnjaci u kantonima koji su po Owen-Stoltenbergovom mirovnom planu (neprihvaćenom) trebali biti hrvatski. Naravno, Bošnjaci na to nisu pristali i izbio je sukob. 2. Ako je politika suradnje s četnicima bila tako genijalna zašto je Tuđman odustao od nje početkom 1994.? 3. Evo, Ivica, uskoro će doći presuda B i H Hrvatima pa ćemo vidjeti da li su Hrvati bili krivi za savezništvo s četnicima i agresiju na Bošnjake. ------------------------ Napad na Hrvate u selu Dusina kod Zenice 28. rujna, u najgledanijoj političkoj emisiji Federalne TV «60 minuta» (BiH-Federacije!), urednika Bakira Hadžiomerovića objavljen je prilog o početku rata u BiH između Bošnjaka i Hrvata. U tom prilogu novinara Damira Kaletovića izrijekom se kaže da je rat počeo 26. siječnja 1993. godine napadom Armije BiH na hrvatsko selo Dusina u zeničkoj općini kada je masakrirano 10 civila, od toga jedan Srbin koji se sklonio zajedno sa suprugom u tom selu (bila je to VII. muslimanska brdska brigada čijim drugim bataljunom je zapovijedao Šerif Patković zvani geler, danas ministar branitelja….?). Dakle, neistina-laž je da je rat počeo sredinom travnja napadom na Ahmiće. Svi novinari koji rade priloge za tu emisiju su odreda Bošnjaci-Muslimani. Ovaj članak ali i čitavu emisiju trebali bi dobro pregledati \'zagovornici\' hrvatske agresije na BiH, redom: Mesić, Pusićka, Kajin, Manolić, Banac, Bilandžić, i kolumnisti tipa Denisa Kuljiša. Što se to dogodilo u hrvatskom selu Dusina kod Zenice tog 26.siječnja? Pa pročitajmo što o tom krvavom događaju piše Vinko Pavlović, 31.prosinca 2001.g. u «Dom i svijet»: U knjizi «Boja smrti» autor Andrija Tunjić opisuje boravak u Zenici u ožujku 1993. i svoj susret s Živkom Totićem. S Dominikom Šakićem, Živkom Totićem i Tihomirom Ljubićem je 27. ožujka 1993. obišao zeničko selo Dusinu u kojem su 26. siječnja 1993. pripadnici 7. muslimanske brigade Armije BiH uhitili, pobili i izmasakrirali 10 muškaraca-devet Hrvata i jednog Srbina koji se tu sklonio iz Zenice. Ubijeni su: Draženko Kegelj, Mladen Kegelj, Niko Kegelj, Stipo Kegelj, Vinko Kegelj, Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić. Tijela ubijenih Hrvata su pokopana 3. veljače 1993. na groblju u Busovači. U Tunjićevoj knjizi stoji: «...Narod zna da je Zvonku Rajiću izvađeno srce.» Što je to još Tunjić vidio u Dusini? Citirat ću samo neke dijelove iz njegova članka pod naslovom «Krvave avlije u Dusini»: «Raziđosmo se okolo. Kao sablasti hodamo po ubijenom selu. Gdje god zavirimo, tragovi pomahnitalih muslimanskih ubojica. Razbacano posuđe, razbacane posteljine, rasute fotografije, školske bilježnice, pisma. ...Ispred kuće pokojnog Nike Kegelja zapovjednik Totić i njegov tjelohranitelj Tihomir u stavu mirno. Niz zapovjednikovo lice sklizne suza. ...Začusmo viku. Pogledamo, a ono dva vojnika Armije BiH trče prema nama, jedan sa snajperom. Zajapureni stadoše i počeše se derati: da ne smijemo biti ovdje, da je zabranjeno snimanje.» Na Tunjićev upit: «Tko je pobio i masakrirao ove ljude iz Dusine?», jedan od navedene dvojice pripadnika Armije BiH odgovara «Ja sam ti na drugom kraju.» Tunjić je zabilježio i nekoliko izjava o stradavanju Hrvata Dusine od kojih je svakako zanimljiva ona Muje Šišića(Bošnjaka!?) iz sela Višnjice: «Ovo nitko na svijetu ne bi opravdao. Žena mi se od straha prije vremena porodila. A ja čuvam stražu da ne ukradu ovo što je ostalo od ljudi koji su pobjegli. Je.. im mater, odsvakle su došli. Antinu sam kravu i krmad dvanaest dana hranio. ...I sad sam nosio stvari ovih familija što su otišle, u školu da bi ih sklonio. Treba spasiti ljudsku muku. I mene je strah.» Što je prije - siječanj ili travanj? Pišući ove retke, nastavlja Pavlović, razmišljam o nepravdi Haškog suda koji ili bahato ili tendenciozno i zlonamjerno, u presudi generalu Blaškiću, konstatira da su Hrvati sredinom travnja 1993. izveli napad na Muslimane i da je tada započeo muslimansko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini. A Dusina? Gdje je to selo? Tko je koga tu, siječnja 1993., napao i pobio? I što je prije - siječanj ili travanj?

OB
-obrisani-
19:05 20.03.2011.

. . ...Osmansko razdoblje [ Osmanlije su bili prvi koji su poceli rabiti naziv Hercegovina za ovo podrucje. Bosanski beg Isa-beg Isakovic naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454. . Neslužbeni glavni grad Hercegovine, Mostar, prvi put je spomenut 1452. Samo nekoliko godina kasnije, ovo podrucje napale su Osmanlije, a konacno je palo pod njihovu vlast 1466. Baš u vrijeme vladavine Osmanlija, grad Mostar je dobio na važnosti. Uskoro je posttao kadiluk, a od 1522. bio je središte Hercegovackog pašaluka. Do kasnog 16. stoljeca prikljukljucen je u veci Bosanski pašaluk. . Opsada Kandije koja je trajala od 1645. do 1669. štetila je Hercegovini, pošto su se Mletacka Republika i Osmansko Carstvo borili za prevlast u Dalmaciji. . Kao ishod Mira u Srijemskim Karlovcima potpisanog 1699., Osmanlije su dobile izlaz na Jadransko more kroz obalno podrucje Neum-Klek. Dubrovacka Republika se tako odvojila od mletackog utjecaja. Osmanlije su izvukle korist iz ovoga uzimajuci sol iz regije. . Kao ishod Velikog bosanskog ustanka, Hercegovina je iskljucena iz Bosanskog pašaluka 1833. i pretvorena je u novi Hercegovacki pašaluk kojim je vladao nezavisni vezir Ali-paša Rizvanbegovic. Nakon njegove smrti 1851., pašaluk je ponovno spojen s Bosanskim pašalukom i tako je cinio novi Bosanskohercegovacki pašaluk. To je prvi put da regija dobije naziv Bosna i Hercegovina, a naziv je u uporabi i danas. . Godine 1852., u Hercegovinu dolaze i franjevci. Oni ubrzo osnivaju franjevacku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije, godine 1892. U kasnom razdoblju osmanske vladavine, potlaceni Hrvati i Srbi dižu Hercegovacki ustanak s kojim je poceo niz ratova protiv Osmanlija. Ustanak je dignut zbog visokog poreza. Austrougarsko razdoblje Kao ishod Berlinskog kongresa, Osmansko Carstvo predalo je Bosnu i Hercegovinu Austro-Ugarskoj. Godine 1878. austrougarska vojska je okupirala ovo podrucje. Hrvatski generali Josip Filipovic i Stjepan Jovanovic vodili su invaziju. Vojska Stjepana Jovanovica uzela je Hercegovinu, dok su Filipovicevi vojnici iz Slavonije uzeli Bosnu. Rimokatolicka Crkva je uvedena u BiH, pošto su Osmanlije otišle iz zemlje. Crkve u Hercegovini podredene su Mostarsko-duvanjskoj biskupiji i Trebinjskoj biskupiji. Godine 1890. Trebinjska biskupija pripojena je Mostarsko-duvanjskoj. Franjevci su osnovali i prvo sveucilište u Mostaru 1895. Meduratno razdoblje i Drugi svjetski rat Tijekom Drugog svjetskog rata Hercegovina je bila u sastavu Nezavisne Države Hrvatske, a bila je podijeljena na dvije župe, Hum i Dubravu. . Rat u Bosni i Hercegovini U vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini, vecinski dijelovi Hercegovine postali su dijelom Hrvatske Republike Herceg-Bosne (koja je kasnije potpala pod Federaciju BiH), dok je Istocna Hercegovina potpala pod Republiku Srpsku. - - Kad su to hercegovci bili hrvati?--. . .

LI
liburnik
22:30 19.03.2011.

Neka ih sada vade njihovi fratri koji su ih u ovo uvalili.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije