Ostalo je još samo nekoliko mjeseci do dana kada bi Hrvatska trebala postati članicom EU i ja se stoga radujem razgovoru koji ću danas voditi u Zagrebu o preostalim zadaćama. Hrvatska dovršava pripreme za članstvo u EU, a Europska komisija priprema sve što je potrebno za pristupanje Hrvatske, što se vidi iz tri važne odluke koje je Komisija donijela.

Posao za 249 Hrvata

Prvo, zbog skorašnjeg pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Komisija je zacrtala kao svoj cilj zapošljavanje 249 hrvatskih građana (među kojima jedno radno mjesto razine glavnog direktora, tri razine direktora i 13 rukovoditelja srednje razine). Odluka je dio šireg paketa kojim će se osigurati zapošljavanje dovoljnog broja hrvatskih građana na svim područjima i na svim razinama Komisije, tako da što prije budu prikladno zastupljeni u toj instituciji nakon ulaska u EU. Tijekom petogodišnjeg prijelaznog razdoblja, koje završava u lipnju 2018. godine, organizirat će se posebni javni natječaji za hrvatske državljane.

U sklopu priprema za to proširenje, Europski ured za odabir osoblja (EPSO) već je započeo s prvim krugovima odabira. U ovoj ranoj fazi, prioritet je dan stručnjacima za hrvatski jezik (prevoditeljima, konferencijskim prevoditeljima i pravnicima-lingvistima) za sve institucije EU. Time se darovitim i sposobnim hrvatskim državljanima pruža izvanredna prilika da daju svoj doprinos europskim integracijama. Ja se nadam da će se mnogi prijaviti i pridružiti europskim institucijama. Drugo, na dan ulaska u EU, Delegacija Europske unije u Zagrebu bit će pretvorena u novo predstavništvo Komisije u Hrvatskoj. Predstavništvo je glavno sučelje komunikacije između Komisije s jedne strane te vlasti i građana zemalja članica s druge strane. Ono osigurava redovitu i pravovremenu komunikaciju i protok informacija. Prijelazni tim će osigurati postupno ukidanje pretpristupne financijske pomoći tijekom razdoblja od 18 mjeseci.

Milijarde na raspolaganju

Naposljetku, pretpristupne fondove zamijenit će značajnije alokacije sredstava dostupne u okviru strukturnih instrumenata i Kohezijskog fonda, Zajedničke poljoprivredne politike i ruralnog razvoja. Samo u drugoj polovici iduće godine, Hrvatskoj će iz strukturnih i Kohezijskog fonda na raspolaganju biti 450 milijuna eura. Ti će iznosi biti povećani u proračunu EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine (poznatom kao Višegodišnji financijski okvir). Tijekom tog sedmogodišnjeg razdoblja, Hrvatskoj će na raspolaganju biti nekoliko milijardi eura iz europskih fondova za sve unutarnje politike.

To je znatan porast sredstava iz europskih fondova za Hrvatsku: sada je na Hrvatskoj da ih dobro iskoristi i da se unaprijed pripremi za njihovu apsorpciju. Tako će dodjela tih sredstava doista pridonijeti promjenama u životima svih hrvatskih građana. To će, kao i činjenica da će Hrvatska postati dijelom jedinstvenog europskog tržišta, građanima definitivno donijeti opipljive koristi. Na kraju valja spomenuti, što je također važno, da će Hrvatska biti uključena u europsko donošenje odluka. Do sada je u europskim institucijama bila predstavljena kao promatrač; od srpnja sljedeće godine bit će jedna od 28 donositeljica odluka koje zajednički oblikuju EU. Nadam se da će Hrvatska u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju.