Kad postanemo članica Europske unije, naše vanjske granice postaju bedemi Europe koje će Hrvatskoj donijeti odgovornosti u pogledu zajedničke politike azila. Prema sadašnjim odredbama za tražitelja azila odgovorna je ona zemlja Europske unije u koju je tražitelj prvo ušao. Budući ovo donosi nejednakost između članica koje su na vanjskim granicama EU i ostalih članica, Unija je u više navrata pokušavala uvesti jedinstven sustav azila. Prijedlog da se ukine odredba po kojoj je za tražitelja azila odgovorna ona zemlja u koju je tražitelj azila prvo ušao, nailazi na neslaganje Francuske i Njemačke, zemalja koje prednjače po broju zahtjeva za azil u 2010 godini.
Danas 90% tražitelja azila bude primljeno u 10 zemalja. Prema podacima Europske službe za statistiku Eurostat, najviše zahtjeva za azil bilo je u Francuskoj, zatim Njemačkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Najviše zahtjeva za azil (20%) zatražili su građani Afganistana, Rusije i Srbije. Od ukupnog broja zahtjeva u 2010. godini pozitivno je rješeno 36% ili 55.095.
Ako pogledamo definiciju tražitelja azila, to je soba koja je zatražila azil ali još čeka odluku i prema kojoj ta osoba ima pravo na boravak, osiguranje osnovnih uvjeta života i smještaj u Prihvatilištu, osnovnu zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje školovanje pod uvjetom da zna jezik države u kojoj traži azil, novčanu pomoć, besplatnu pravnu pomoć, humanitarnu pomoć, slobodu vjeroispovjesti i vjerskog odgoja djece.
Europska komisija predlaže izmjene direktiva o uvjetima prihvata i procedura azila po kojim bi se uspostavio jedinstveni europski sustav azila. Sustav bi omogućio brzu i fer proceduru za azil jedinstvenu svim zemljama članicama koji bi doprinio smanjenju troškova. Tražiteljima azila trebao bi omogućiti dostojanstven život i pristup tržištu rada kako bi se mogli sami uzdržavati. Prijedlog Europske komisije bavi se i pitanjem eventualne zlouporabe institucije azila. Novi propisi bi omogućili državama članicama da ubrzaju procedure i već na granici razmotre zahtjeve koji su očigledno neuvjerljivi ili ih podnose osobe koje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost i javni red.
Prema hrvatskim zakonima dok postupak traje, tražitelji azila smješteni su u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini. Dio tražitelja azila smješta se u Prihvatilište za strance u Ježevu radi nedostatnih kutinskih kapaciteta. Za vrijeme boravka, pruženi su im tek osnovni životni uvjeti - osnovna zdravstvena skrb, tri obroka dnevno, 80 kuna džeparca te psihosocijalna pomoć po potrebi. Izgradnja dodatnih prihvatilišta ispunjenje je obveze Republike Hrvatske prema zahtjevima za pristup Europskoj uniji, ali i moralna obveza. Činjenicom da je zahtjeva za azil sve više i procjenom da će ulaskom Hrvatske u EU taj broj još više porasti, navedena obveza postaje i gorući problem. Rješenje se nazire u vidu izgradnje još dvaju prihvatilišta.
Postupak odobravanja azila može trajati do 6 mjeseci nakon čega tražitelj azila dobiva pozitivan ili negativan odgovor. Pozitivan odgovor znači dobivanje statusa azilanta i ulazak u proces integracije. Tijekom ovog procesa azilant ima pravo učiti hrvatski jezik kako bi bio u mogućnosti tražiti posao odnosno preuzeti i potpunu materijalnu odgovornost za sebe kao i za članove svoje obitelji pogotovu za maloljetnike. Hrvatska je u prošloj godini odobrila 14 azila kao zemlja sve atraktivnija tražiteljima azila što je jednim dijelom uvjetovano položajem Hrvatske kao tranzicijske zemlje na putu iz Grčke preko Makedonije i Srbije prema zemljama članicama Europske unije, a drugim dijelom uzrok su pogoršanja sigurnosne situacije u državama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
Znači,EU nas je već natjerala da gradimo još 2 nova centra za azilante,mi smo ubrzo bedem Europe i moramo štititi Njemačku i Francusku od novih azilanata. Ubrzo ćemo i mi imati miljune šarenih iz cijeloga svijeta!